Početna Sadržaj Izdvajamo PANIKA U HRVATSKOJ

PANIKA U HRVATSKOJ

803
0
SHARE

Panika u hrvatskim bankama: Ne znaju kako će naplatiti 34 milijarde kuna loših kredita.

 

Tea Cimaš/CROPIX
Autor: Branka Stipić

 inShare.0Bankarima su najveći problem tvrtke, na koje otpadaju oko dvije trećine rizičnih kredita, ostatak su građani

ZAGREB – Posljednjeg dana lipnja u hrvatskim je bankama bilo gotovo 34 milijarde kuna loših kredita! To je tri puta više nego 2008., posljednje pretkrizne godine, i dvostruko više nego u rujnu 2009., kad nas je kriza već udarila. Od tih 34 milijarde kuna loših kredita otprilike dvije trećine su dužna poduzeća, a trećinu stanovništvo. Na isti dan prošle godine loših je kredita bilo 25,2 milijarde kuna. U međuvremenu, ukupni iznos svih kredita porastao je 7,2 posto, a udio loših kredita u svim kreditima 34,2 posto! Pod lošim kreditima vode se svi oni krediti kod kojih otplata kasni dulje od tri mjeseca.

 

Jasno je da su banke lagano u panici ili, njihovim rječnikom: zabrinuti smo. Stoga sve više važu kome, kada, kako i koliko kredita dati, i stoga je Hrvatska jedinstvena među zemljama u krizi jer novca na računima ima, samo se ne ulaže.

Nedavno je viceguverner HNB-a Davor Holjevac upozorio na to kako je na računu HBOR-a neiskorišteno još 800 milijuna kuna koje nisu završile u poduzećima jer banke nisu bile spremne prihvatiti rizik. HNB je prognozirao da bi do kraja ove godine loši krediti mogli narasti na 37 milijardi kuna, a njihov udio u svim kreditima na 14 posto, što znači da bi svaka sedma kuna kredita bila teško naplativa ili nenaplativa.

Najrizičnija i dalje ostaju poduzeća pa će 23 posto ili gotovo četvrtina njihovih kredita biti u sferi rizičnih, što znači da će kod poduzeća svaka četvrta kuna biti teško ili nikako naplativa! Banke su ove godine, doduše, iskazale veću dobit, ali im ubrzano rastu i rezervacije za potencijalne gubitke.

Zbog svega toga bankama je priča o spašavanju dužnika u švicarskim francima dobro došla jer je skrenula pažnju na sve veći kreditni rizik, premda sami bankari najbolje znaju da problem kredita u švicarskim francima nije ni približno najkrupniji problem hrvatskih dužnika niti njihovih banaka – kreditora.

Švicarac manji problem
Naime, u svim lošim kreditima onih uz valutnu klauzulu u švicarcima ima za 3,4 milijarde kuna ili 10,07 posto od ukupnih kredita u švicarcima. A ukupni je udio loših kredita u svim kreditima 11,9 posto. Znači, manji je udio loših kredita u švicarcima nego ukupni udio loših kredita u svim kreditima. Doduše, među stambenim kreditima u švicarcima rizičnih je 6,4 posto, dvostruko više nego kod stambenih u eurima.

Upravo su krediti s valutnom klauzulom u švicarskoj valuti prošla dva tjedna okupirali Vladu, bankare i javnost kao najveći ekonomski problem. Razlog je jasan: rješenje problema dužnika u švicarskim francima važna je karika predizborne kampanje. Puno je tu birača koji bi svojim glasom Vladi trebali 4. prosinca pokazati zahvalnost što im je pomogla smanjiti mjesečnu ratu.

Do tog će datuma vjerojatno platiti dvije umanjene rate jer model koji se još razrađuje u bankama, a sljedeći bi ga tjedan trebale dogovoriti s Vladom, može zaživjeti najranije u listopadu. U međuvremenu, oni koji više ne mogu plaćati svoj teški stambeni dug vezan uz švicarsku valutu, mogu doći do banke pa dogovoriti neki kratki predah u vidu moratorija, poručuju iz banaka.

Ostali dužnici
Ostali dužnici, kojima je jednako teško otplaćivati kredite u eurima ili kunama pa su klasificirani kao rizični, zasad nisu u fokusu politike, iako je, ekonomski, iznos od 1,6 milijardi kuna spornih stambenih kredita u švicarcima samo zrnce u 34 milijarde kuna svih loših kredita. No, ti svi drugi loši krediti otvaraju bolnu temu gospodarskog pada, gubitaka u poduzećima, rasta nezaposlenosti i nedostatka investicija.

 

SHARE