Početna Sadržaj Privatizacija Trgovačke kuće na meti tajkuna

Trgovačke kuće na meti tajkuna

811
0

RK Beograd i Ateks nisu jedina poduzeća koja se žale na način kako je otuđena imovina iz njihovih tvrtki
Predstavnik malih dioničara Branko Dragaš je izjavio da su se obveze Ateksa od kada je prešao u privatno vlasništvo uvećale za tri puta, odnosno popele na 45 milijuna eura

Poslije zaposlenih u Robnim kućama Beograd, koji su protestima i štrajkom glađu primorali vladajuće krugove da preispitaju kako se taj svojedobno najveći trgovački lanac našao u stečaju i svjesno izazvanim gubitcima, Udruga malih dioničara trgovačke kuće Ateks zatražila je reviziju i poništenje privatizacije. Kao razlog takvom zahtjevu Udruga je navela mnogobrojne malverzacije i nepoštivanje kupoprodajnog ugovora od strane talijanskog Fibesta, koji je stekao 90,5 posto vlasništva u Ateksu. Predstavnik malih dioničara Branko Dragaš je izjavio da su se obveze Ateksa od kada je prešao u privatno vlasništvo uvećale za tri puta, odnosno popele na 45 milijuna eura. Mali dioničari optužuju novog vlasnika da svjesno stvara gubitke kako bi smanjio vrijednost Ateksu i tako ga po nižoj cijeni kupio u cijelosti. Fibesta je najprije kupila 70 posto kapitala Ateksa. Da bi ga vremenom povećala na spomenutih 90,5 posto. Sredstva se izvlače preko tri novoosnovana poduzeća. Prema riječima Dragice Pucarević, članice Udruge, Ateks uvozi robu preko Iv kompanije, koja u transakcijama zaračunava dvostruku proviziju, a malverzacije se obavljaju preko slovenskog Kontiteksa. Mali dioničari upozoravaju da je sumnjivim poslovima iz Ateksa odliveno 1,4 milijuna eura. RK Beograd i Ateks nisu jedina trgovačka poduzeća koja imaju pritužbe na način kako je otuđena imovina iz njihovih tvrtki. Na listi nezadovoljnih su gotovo sve veće beogradske trgovačke kuće, koje su u stečajnim postupcima privatizirane.

Zbog malverzacija u stečajnim poslovima sudi se 35 okrivljenih na čelu s bivšim predsjednikom beogradskog Trgovačkog suda Goranom Kljajevićem. Stečajna mafija, kako je u medijima nazvana ta skupina, uspjela je, uz pomoć suda, privatizirati trgovačke kuće koje imaju prodavaonice u najužem središtu Beograda. Odvjetnik Nemanja Jolović, koji se nalazi u skupini okrivljenih za zloporabe u stečajnim postupcima izjavio je na sudu kako su se pojedini tajkuni domogli velikog bogatstva kupujući društvenu imovinu po bagatelnoj cijeni. Spomenio je najvećeg domaćeg tajkuna Miroslava Miškovića, koji je kupio C market za 45 milijuna eura iako, prema Joloviću, to poduzeće vrijedi više od 500 milijuna eura. TV B-92 objavljuje serijal emisija o načinu kako je devedesetih godina prošlog stoljeća obavljena najveća pljačka državne imovine uz pomoć državnih institucija. Među onima koji su od toga imali veliku korist spominje se i Miroslav Mišković po kojemu je najpoznatija beogradska ulica Knez Mihailova dobila naziv „Miškovićevo ćoše“ zato što se veliki broj prodavaonica u njegovu vlasništvu nalazi u toj ulici. Malverzacije u vrijeme Miloševićeva režima poznate su, kako se tvrdi u spomeutom serijalu, državnim organima još od 2001. godine, ali dosad nije ništa poduzeto na njihovu razotkrivanju, što se objašnjava blagonaklonošću postojeće vlasti prema tajkunima. Navodno tajkuni podmićuju osobe iz politike kako bi palo u zaborav na koji su način došli do svojeg bogatstva. S novcima stečenim u sumnjivim poslovima tajkuni su postali najveći kupci društvene imovine, a najviše su ih privlačile velike trgovačke kuće zbog pogodne lokacije njihovih trgovina. Serijal je izazvao golemu pažnju javnosti, jer se osim Miškovića spominju i drugi tajkuni, Milan Beko, Predrag Ranković, zvani Peconi… U specijalnom tužilaštvu, nadležnom za borbu protivu korupcije, najavljen je početak istrage za pojedine slučajeve, osobito vezane za stjecanje bogatstva trgovanjem strateških prizvoda, poput cigareta i naftnih derivata. Bivši ministar financija Mlađan Dinkić svojedobno je izjavio kako treba amnestirati sve one koji su se obogatili na temelju korištenja diskrecijskih prava, što su im vlasti omogućile. To je u javnosti primljeno s otvorenim negodovanjem.

Rato Petković 26.04.2007 http://www.poslovni.hr