Početna Sadržaj Analize i procene ŠTA SA NOVCEM?

ŠTA SA NOVCEM?

11225
1

Dragi prijatelji,

Odgovaram na pitanje lekara, inženjera, sportskih i drugih radnika
koji žive u arapskom svetu i koji su zabrinuti za svoju ušteđevinu.
Odgovor se može odnositi na sve vas koji živite u dijaspori i na sve
vas u Srbiji koji držite štednju u bankama po mizernim kamatnim stopama.

Ovo je moj lični savet svima vama.

Ako pratite moj javni rad, onda znate da sam pre nekoliko godina
nagovestio slom svetskih finansija i krah dolara i evra.
Danas o tome pišu mnogi svetski ekonomisti.
Balon se nauvao i svakog časa može da pukne.
Kada će da pukne?
Zavisi od brzine ubacivanja falsifikovanog novca u finansijski sistem.
Mašine su se usijale i preti opšta havarija.

Novac na računu je samo kompjuterski broj, koji vam trenutno daje
finansijsku snagu, ali kada nastane finansijski cunami, taj
kompjuterski broj više ništa neće vredeti.
Nećete moći kompjutersi broj pretvoriti u novac u rukama.
Tako će čitav sistem biti blokiran.

Odluke banaka da ograniči podizanje gotovine je deo tog podlog plana.
Ako sve legalno radite, plaćate porez i zarađujete i imate novac na
vašem računu, zašto da vas banka ograničava koliko ćete novca da
držite u gotovini?
Šta to banku briga?
To je vaša lična stvar.
Možda volite da gledate gotov novac u vašem kućnom sefu.
Možda volite da se igrate gotovim novcem.
To je vaša lična stvar.
Banka sa tim nema apsolutno ništa.

Najava banaka u Švedskoj da će potpuno klijentima zabraniti da podižu
gotovinu je konačno padanje u ropstvo bankara.
Koji vas drže u šaci i mogu da rade sa vama šta hoće.
Ucenjeni ste i više nemate nikakvu slobodu.
Vezani ste kompjutersi za banku i ona vam kroji vašu dalju sudbinu.
Ako vas banka blokira, ko zna iz kojih razloga, oni mogu da smisle
razne razloge, šta vam je ostalo drugo nego da prosite pred bankom.
Nemate nikakvog drugoga izbora.
Vaš čitav višedecenijski rad i štednja su propali.
Pohlepni bankari su vam pojeli i život.

Toje suština odluke da se ukine gotovina.
Kada imate gotovinu kod sebe, onda imate izlaznu životnu strategiju.
Možete sami da planirate sa svojom gotovinom šta ćete da radite.
Gospodari ste svog života.
Niste izgubili slobodu.

Ako ste ovo razumeli, onda možemo da idemo dalje.
Ako niste razumeli, ne vredi da se trudite i  da čitate dalje.
Ne mogu da vam pomognem.

Za vas koji ste me razumeli sledi dalje pitanje :
A kakva gotovina je poželjna?

Ako ostanete u papiru koji se zove evro i dolar, imaćete  problem.
Ne kao oni koji su bez gotovine i čiji novci su zarobljeni kod banaka,
ali sa realnim problemom gubitka vrednosti papirnog novca.
Naime, kada krene finansijski cunami, papirni novac će izgoreti jako
brzo u vašim rukama.
Oni koji su živeli u Srbiji kada je bila hiperinflacija razumeju o
čemu pričam.

Pa, šta  onda da radimo, pitaju me mnogi?

Da li je begstvo u švajcarski franak spas?
Ili u rublju? Ili u juan?
Gde da pobegnemo i da se zaštitimo?

Znam da ste mnogo uplašeni.
Nikada nismo živeli u ovakvom dobu.
Kako se ponašati na finansijskom TITANIK-u koji tone?

Begstvo u franak, rublju ili juan nije najbolje rešenje.
I franak i rublja i juan su, ipak, u papiru.
Kada TITANIK dolar i evro budu tonuli, stvoriće velike finansijske
vrtloge oko sebe, koji će povući svetske berze na dno, ali i papirne
valute drugih država.
Neće potonuti i nestati te valute, ali će izgubiti  dobar deo svoje vrednosti.
To je potpuno logično, jer su rublja i juan i danas prenapregnuti.
Ruska ekonomija, nažalost, ima velike probleme, dok je pregrejana
kineska ekonomija pred pucanjem.

Švajcarski franak je suviše mali čamac da bi spasio sve brodolomnike.
Ako svi krenu da se ukrcaju na njega, on će ,mučenik, od tolikog
tereta potonuti.

Znači, papiri nisu sigurni.
Bežite iz papira!
Gde?

Moj predlog je da novac sklanjate u relalnu imovinu.
Kako?

Iznosim predloge diverfikacije rizika.
Uzmimo, radi lakšeg razumevanja, da imate svojih 100 evra ili dolara.
Kako da diversifikujete rizike?

Moj predlog raspodele rizika 100 evra ili dolara je sledeći :

•    5-10 % ostanite u papirnoj gotovini u džepu ili kućnom trezoru da
možete uvek biti operativni, u nekoliko sati možete tu gotovinu
pretvoriti u robu za preživljavanje nekoliko nedelja ili meseci,
•    30-35% pretvorite u investiciono zlato i srebro, ne u nakit, pločice
težine od 2gr do 100gr, bolje što manje, da možete da ih prodajete za
robu ukoliko dođe do velike nevolje, ali pločice koje služe da se
zaštiti vaš kapital, jer nova valuta koja se bude gradila mora imati
pokriće u zlatu, kako bi se uspostavili novi svetski pariteti.
Zaradićete i skokom cena zlata.
•    15-20%  pretvorite u manje stan u Srbiji ili po svetu, koje ćete
moći da rentirate. Izbor mesta prepuštam vama.
•    10-15%  pretvorite u seosko domaćinstvo u Srbiji sa obradivom
zemljom, jer to je poslednje utvrđenje vaše odbrane od rata, gladi i
ekonomske propasti. Morate da naučite sami da proizvodite i pripremate
zdravu hranu. To će vam prijati kao begstvo od sadašnje zamorne
komercijalne civilizacije u raspadu.
•    10% pretvorite u realan biznis, neku konkretnu proizvodnju koja ima
uvek tržište i koju ćete finansirati ili biti partner u poslu,
•    5-10% investirajte na neku novu unosnu destinaciju, moj predlog je
Rusija – Krim ili Sibir gde su velika nalazišta sirovina.

Naravno, moji predlozi se odnose na one naše građane koji imaju
slobodan kapital i drže ga u bankama ili hartijama bez vrednosti na
berzama.

Povucite vaš kapital!
Sami upravljajte svojim kapitalom!
Bolje da se kapital nalazi pod direktnom vašom kontrolom, nego da ga
prepustite na upravljanje profesionalnim prevarantima.

Proporcije koje sam gore izneo, radi diverfikacije rizika, svako neka
odredi prema novcu koje poseduje.

Novac mora da bude pod vašom kontrolom.
To je  moj predlog . Ako sam vam pomogao da se odlučite,  onda moje
pisanje ima smisla.
Ako ne verujete, radite po  svom ličnom ubeđenju. Nije važno. Samo
nešto radite.

Beograd, 24.11.2015

 

1 KOMETAR