Početna Sadržaj Osvetljenja Srbiji treba sedam milijardi evra

Srbiji treba sedam milijardi evra

777
0

Beograd — Umesto oko dve milijarde evra direktnih stranih investicija, koliko su zvaničnici planirali, ove godine će iznos biti gotovo za polovinu manji.

S velikom preciznošću je već sada, mada godina nije okončana, moguće konstatovati da će ukupna suma koja je ušla spolja biti svega 1,1 milijardu evra.

U narednoj godini Srbiji za razvoj i vraćanje dugova treba između šest i sedam milijardi evra, a realno je da će vrednost stranih direktnih investicija iznositi između tri i četiri milijarde evra.

U celoj jugoistočnoj Evropi, gde i mi spadamo, beleži se pad direktnih stranih investicija, koje su sa oko deset milijardi u 2008. pale na oko pet milijardi evra u 2009. godini. Naravno, taj pad nije zaustavljen ni u ovoj tekućoj godini, mada je u procentima bio manji.

Prednosti Srbije za strane direktne investicije

– Ulazak u EU i STO
– Relativna makroekonomska stabilnost
– Ljudski resursi
– Restrukturiran i privatizovan bankarski sektor
– Geografski faktori
– Razvoj telekomunikacione infrastrukture

Kriza jeste uticala na značajno opadanje direktnog ulaganja kapitala, to je sasvim jasno i nesporno. Brzog povratka na nekadašnje sume odvajane za investiranje u trećim zemljama neće biti.

„Cilj je da se godišnje privuče na donjoj granici suma od 2,5 milijardi evra stranih direktnih investicija(SDI). Ukoliko se, međutim, želi dinamičan rast bruto društvenog proizvoda (BDP) od projektovanih šest odsto godišnje i vraćanje spoljnih dugova u skladu sa standardima međunarodnih finansijskih institucija, onda u narednom periodu treba obezbediti oko sedam milijardi evra stranog kapitala (u kreditima i direktnim investicijama) na godišnjem nivou“, kaže Dejan Jovović, savetnik Biroa za regionalnu saradnju Privredne komore Srbije(PKS).

Optimističke izjave političara o tome da će dogodine priliv spolja vredeti četiri milijarde evra, ekonomisti ocenjuju više kao politički marketing nego kao realnost. A koliko su takvi plasmani važni za zemlju, dobro ilustruje još jedan podatak: od 1995. do prošle godine ukupne SDI premašile su 19 milijardi evra, što je samo malo ispod 50 odsto našeg bruto društvenog proizvoda.

„U 2011. godinu ući ćemo sa dvocifrenom inflacijom, što će dovesti do negativne selekcije investitora, odnosno u Srbiju neće doći dugoročni investitori, već oni koji žele da love u mutnom“, procenjuje profesor dr Ljubomir Madžar.

Slabosti Srbije za strane direktne investicije
– Neadekvatna privredna struktura
– Nedovoljno razvijena infrastruktura
– Loša likvidnost i profitabilnost
– Limitirana domaća potrošnja
– Korupcija, nedostatak institucija i procedura
– Administrativne barijere
– Odliv stručnih kadrova
– Problemi funkcionisanja pravne države

Šta je, dakle, realna suma koju možemo očekivati u predstojećih dvanaest meseci, uprkos svim ograničenjima kojih, osim inflacije, ima još. Investitori se žale i na pravnu nesigurnost, na administrativne procedure, koje su naporne i komplikovane.

„Za 2011. godinu, bez Telekoma, može se očekivati blagi rast i nivo od 1,4 milijarde evra. Na tu cifru se onda dodaje prodajna cena Telekoma. Ako se proda u najavljenom procentu za, recimo, dve milijarde, što je optimistička varijanta, onda bi se sa sumom od 1,4 milijarde sabrao iznos od 1,6 milijardi evra od Telekoma, pa bi SDI bile ukupno tri milijarde evra“, glasi računica Miroslava Zdravkovića.

On dodaje i da „ukoliko Fijat nešto investira, a na osnovu sada dostupnih podataka to je malo izgledno, onda bi konačna suma bila veća“.

Oko još jednog detalja, istina važnog, postoji većinska saglasnost struke. Naime, ukoliko Srbija ne postigne dogovor s MMF-om u vezi sa budžetom za narednu godinu, to bi dovelo do povećanja procene rizika za priliv kapitala u našu zemlju, pa bismo onda bili u još većim problemima.

„Ako se ne povećaju dotok kapitala i priliv investicija i ne dođe do smanjenja deficita tekućeg plaćanja prema postkriznom modelu razvoja, Srbija će se posle izbora suočiti s ozbiljnom devalvacijom dinara i ozbiljnom inflacijom, a nakon toga bi usledila višegodišnja stagnacija, ako ne i pad privredne aktivnosti“, zaključak je dr Stojana Stamenkovića.

Predviđanja Vlade o stranim direktnim investicijama nije bilo. Direktor SIEPE je nagovestio četiri milijarde evra, a ministar Mlađan Dinkić je rekao da se novac očekuje ne samo od privatizacije Telekoma i daljih ulaganja Fijata već i od drugih kompanija. On je potvrdio nastavak ulaganja stranih investitora iz Nemačke, Italije, Slovenije i Južne Koreje.

14. decembar 2010. | 00:08 | Izvor: Blic