BRANKO DRAGAŠ, PREDSJEDNIK EKONOMSKOG POKRETA I BIVŠI SAVJETNIK PREMIJERA ZORANA ĐINĐIĆA
Branko Dragaš, predsjednik Ekonomskog pokreta i bivši savjetnik premijera Zorana Đinđića, rekao je da bi Srbija hitno trebalo da se pozabavi vraćanjem oduzete imovine na Kosovu i Metohiji poslije samoproglašenja kosovske nezavisnosti.
Dodao je da bi trebalo da se traže zemljišne knjige i obeštete vlasnici kojima je oduzeta imovina.
– Srbija bi morala da se obrati Međunarodnom sudu pravde zbog zaštite svoje imovine umjesto što priča već ispričane istorijske priče i fraze – kazao je Dragaš za „Dan“.
Prema njegovim riječima, procjene stručnog tima kojeg on predvodi su da je vrijednost imovine na Kosovu i Metohiji oko 220 milijardi eura. Olovo, cink, zlato i rijetki metali vrijede 15 milijardi dolara a ne treba zaboravati da je na Kosovu i Metohiji ostalo 30.000 srpskih kuća koje moraju imati tržišnu cijenu.
Zbog imovine koja neprocjenjivo vrijedi, Dragaš je otkrio da je još 1980. godine predlagao podjelu Kosova i Metohije.
– Predlog nijesam napamet iznio, jer su mi Albanci još 1977. godine pokazali kartu Ilirije, nove države koju su planirali da formiraju na Balkanu. Sjeverna granica bila bi iznad Niša a na taj način direktno bi se ugrozili državni i nacionalni interesi Srbije – otkrio je Dragaš, ističući da je njegov predlog zbog toga bio podjela Kosova i Metohije, sa granicom što južnije od Ibra i svih resursa.
– Nažalost, to nije razumio Slobodan Milošević, Vojislav Koštunica i Boris Tadić. Jedini koji je poslije dugih razmišljala i razgovora prihvatio odvajanje srpskog i albanskog dijela bio je pokojni premijer Zoran Đinđić – naglasio je Dragaš, dodajući da je Đinđić smatrao da je istorijski važno odvojiti srpski i albanski dio, odnosno da 40 odsto teritorije Kosova pripadne Albancima sa svim resursima, dok bi 60 odsto dobili Srbi.
To je ostao samo predlog na koji je srpska politička elita kasnije zabila glavu u pijesak i dovela Srbiju pred svršen čin.
– Srbiji teško da će išta pripasti od velikog bogatstva na Kosovu i Metohiji. Ne treba zaboraviti da je na toj teritoriji 330 kilometara željezničke pruge, objekti Elektroprivrede Srbije i Naftne industrije Srbije i veliki broj srpskih firmi – naglasio je Dragaš.
On je dodao da se plaši da će skoro biti otvorena pitanje juga Srbije sa opštinama Preševo, Bujanovac i Medveđa i pitanje Sandžaka.
– Opomenuo sam srpsku javnosrt prije tri godine da se u Sandžak uloži sto hiljada eura za pokretanje privrede i 50 miloina eura za zapošljavanje u sve tri opštine. Srpski političari na sve racionalne predloge ostaju gluvi – zaključio je Dragaš.
M. Borozan
Ulažu i dalje
Imovina Elektropriverede procjenjuje se na tri milijarde dolara. Samo zbog toga što ne može da koristi kapacitete na Kosmetu, EPS godišnje gubi oko 200 miliona eura. „Elektroprivreda Srbije“ i država Srbija u proteklim godinama nijesu prestajale da ulažu u energetski sistem na Kosovu i Metohiji, a samo za nadoknade radnicima EPS-a izdvajano je oko 20 miliona eura godišnje. Prema podacima iz prošle godine, na spisku radnika zaposlenih u EPS-u na Kosovu bilo je 5.305 ljudi, od kojih je 2.208 živjelo u južnoj srpskoj pokrajini.
Uzurpirano milion katastarskih parcela
Srbija posjeduje i akcije u 163 preduzeća na Kosovu i Metohiji, gdje u najvećem broju slučajeva ima vlasništvo na više od 51 odsto kapitala. Riječ je o ukupno 1.358 objekata ukupne vrijednosti od oko 1,5 milijardi dolara, a uzurpirano je i milion katastraskih parcela obradivog zemljišta, livada i šuma čiji su vlasnici Srbi, i čija se vrijednost može procijeniti na oko 50 milijardi dolara. Njima poslije nezakonite privatizavcije koju sprovodi UNMIK, raspolažu Albanci. Nove vlasnike dobilo je više od 300 firmi.
Najsavremenija oprema
Srpska željeznica na Kosovu ima oko 330 kilometara pruga, 33 željezničke stanice, 19 dizel lokomotiva, 15 dizel motornih vozila, 570 teretnih i 45 putničkih vagona, zatim, pomoćni voz sa najsavremenijom „lukas“ opremom. Željeznička stanica Kosovo Polje ima najsavremeniju opremu, centar za daljinsko upravljanje sa najsavremenijom telekomunikacijskom mrežom.
Najvrednije na Kosmetu
Mineralne rezerve 19 milijardi dolara
Zemljište 50 milijardi dolara
Privatna svojina 4 milijarde dolara
Elektroprivreda Srbije 4,2 milijarde dolara
Željeznice Srbije 206 miliona eura
Vojni aerodrom Slatina 95 miliona eura
Ukupno investirano od 1960. do 1990. 17 milijardi dola
Dan 07.04.2008.
