Početna Sadržaj Privatizacija Saèuvati imovinu od nesavesnih kupaca

Saèuvati imovinu od nesavesnih kupaca

740
0

Odbor Skupštine Srbije za privatizaciju podržao je danas predlog Akcijskog fonda da se posebnim pravilnikom obezbedi oèuvanje društvene imovine od nesavesnih kupaca u procesu privatizacije. Kako je istaknuto na sednici Odbora, nesavesni kupci koriste zakonske praznine, odugovlaèe pred Trgovinskim sudom raskid kupoprodajnih ugovora, “kako bi izvukli i oprali što više novca“. Tanjug

—————————————-

Cementare na rendgenu

BEOGRAD – Na sednici Odbora za privatizaciju Skupština Srbije zatraženo je da se preispita privatizacija cementara „Popovac“ i „Kosjeriæ“, kao i železare „Ju Es Stil“. Kako je rekao Momir Markoviæ, èlan Odbora, „zbog sumnji da je bilo zloupotreba“ i zauzeo se da se svi ugovori o kupovini preduzeæa raskidaju èim se uoèe nezakonitosti i nepoštovanje odredbi ugovora. Akcijski fond Srbije je od prošle godine, od stupanja na snagu izmena i dopuna Zakona o privatizaciji, postavio zastupnike kapitala u 43 od 67 preduzeæa, u kojima je raskinut ugovor o kupovini, èulo se juèe na Odboru za privatizaciju Skupštine Srbije.

Kako je istakao Aleksandar Graèanac, direktor Akcijskog fonda, primena ovog zakona, po kojem se po raskidanju ugovora imovina preduzeæa prenosi Akcijskom fondu nije efikasna zbog neusaglašenosti sa drugim državnim organima. Do neusaglašenosti u Centralnom registru dolazi, jer nesavesni kupci najèešæe ne registruju preduzeæa, pa Akcijski fond onda ne može po raskidanju ugovora da uknjiži 70 odsto društvenog kapitala.

Jasmina Milutinoviæ iz Akcijskog fonda kaže da se od 1.200 preduzeæa njih èak 400 nije upisalo u Centralni registar, iako je poslednji rok bio decembar 2005. godine. Ona je istakla da obaveza usaglašenosti u Centralnom registru nema kaznenu politiku.

Radmilo Miloševiæ je zatražio da se u preduzeæima koja nemaju šansu za oporavak, odmah po raskidu ugovora sa kupcem pokrene steèaj, kako se ne bi razvlaèila imovina.

Prema reèima Slavomira Vuletiæa, pomænika ministra za privredu, od 194 preduzeæa koja su u postupku raskidanja ugovora ili u kojima je on veæ raskinut, 90 odsto je privatizovano 2003. godine, kada je bila ubrzana privatizacija.

D.MARINKOVIÆ
Veèernje novosti 13. mart 2006

—————————————-

Zastupnici kapitala u 43 firme

Akcijski fond je po nalogu Agencije za privatizaciju tokom februara ponudio na prodaju ukupno 80 paketa akcija (37 preduzeæa) iz svog portfelja i ostvario ukupan prihod od 7,125 miliona evra. Od toga je na berzi u celosti prodao 24, a delimièno 16 paketa i ostvario prihod od 5,56 miliona evra. Vanberzanskim metodama, odnosno, putem preuzimanja prodat je jedan paket po ceni od 63.917 evra, dok je na tenderu, po ceni od 1,5 milion evra prodat samo paket akcija „Keramike“ Mladenovac. Od poèetka godine na berzi je prodato 112 paketa, realizovana su èetiri preuzimanja i jedna prodaja na tenderu i ostvaren ukupan prihod od nešto preko devet miliona evra.

Ove podatke saopštio je juèe na sednici skupštinskog Odbora za privatizaciju direktor Akcijskog fonda Aleksandar Graèanac. On je naveo i da je od juna prošle godine, kad je izmenama i dopunama Zakona o privatizaciji Akcijski fond dobio pravo da u firmama u kojima je raskinut kupoprodajni ugovor sa novim vlasnikom ili èija se privatizacija osporava pred sudom, do okonèanja sudskog postupka ili nove privatizacije postavi zastupnike društvenog kapitala koji æe štititi imovinu i organizovati proizvodnju, to pravo realizovano u 43 od 67 preduzeæa u kojima je raskinut ugovor. Od toga je samo u februaru ove godine imenovano devet zastupnika. Prema njegovim reèima, osnovni problem u primeni ovih odredbi je neusaglašenost svih državnih organa i institucija koje su ukljuèene u taj postupak, kao i èinjenica da kupci preduzeæa najèešæe ne registruju svoje vlasništvo u Centralnom registru, zbog èega onda ni Akcijski fond, posle raskida ugovora ne može da uknjiži vlasništvo nad 70 odsto društvenog kapitala nad kojim dobija pravo upravljanja.

Uz to, Graèanac je rekao i da za dobar broj preduzeæa nije bilo moguæe naæi zainteresovane kandidate za zastupnike društvenog kapitala, što, kako je ocenio, predstavlja jasan dokaz da je za ta preduzeæa jedino rešenje pokretanje steèaja.

S tim u vezi, Odbor je najavio da æe pokrenuti inicijativu da Ministarstvo finansija i Uprava prihoda, kako je rekao Radmilo Miloševiæ (DSS), budu fleksibilniji kada su u pitanju ova preduzeæa i odobre im reprogram dugova nastalih pre privatizacije ili za vreme dok su poslovala pod novim vlasnikom s kojim je kasnije raskinut ugovor. Posebno kada su u pitanju preduzeæa koja, kako je istakao, imaju šansu da se oporave.

Miloševiæ je takoðe zatražio da se onim preduzeæima koja nemaju šansu za oporavak ali ni para da sama pokrenu steèaj, pomogne u tome i da u njima država, odnosno, Uprava prihoda, pokrene i finansira steèajni postupak. Nije, meðutim, precizirao ko je i na osnovu kojih kriterijuma razvrstavati preduzeæa i procenjivati koja od njih imaju a koja nemaju šansu za oporavak, ali je ocenio da bi jedan od kriterijuma moglo biti i to što niko u njima ne želi da se prihvati posla zastupnika društvenog, tj. državnog kapitala. Ipak, ova inicijativa nije usvojena jer Odbor u trenutku njenog razmatranja više nije imao kvorum.

Inaèe, pomoænik ministra privrede Slavoljub Vuletiæ je saopštio da je od 194 preduzeæa koja su u postupku raskida ugovora ili u kojima su ugovori veæ raskinuti, 90 odsto privatizovano 2003. godine, kada je, kako je rekao sprovoðena ubrzana privatizacija.

Pregled 14.03.2006.