Početna Sadržaj Privatizacija Privatizacija u Srbiji otvorila vrata sumnjivom kapitalu

Privatizacija u Srbiji otvorila vrata sumnjivom kapitalu

1542
0

Udruženje malih akcionara optužilo državu da pomaže tajkunima

Beograd – Neusaglašenim zakonima država omogućava domaćim tajkunima da kroz privatizaciju uvećavaju svoj kapital na račun zaposlenih, malih akcionara i javnih prihoda. Model je jednostavan – najpre se kapital firme koja je pred privatizacijom nisko proceni, zatim se ubace insajderi u preduzeće, koji pomažu u knjigovodstvenom „štimovanju“ bilansa i tada je moguće da se firma vredna 400 miliona dinara proda za 180 miliona, kao što je slučaj sa nekad uspešnim preduzećem Seme iz Sombora.

Nakon toga se spekulacijama na berzi obično obara vrednost preostalih akcija, dividende se ne isplaćuju, a paralelno se formiraju nova preduzeća preko kojih se isisava kapital matičnih firmi. Država toleriše takvu koncentraciju kapitala i moći iako zbog toga ostvaruje manji budžetski priliv po osnovu svojih akcija, a radnici koji preostanu u takvim firmama često rade za znatno manju platu i bez mogućnosti sindikalnog organizovanja – rekao je Branko Dragaš, predsednik Udruženja malih akcionara Srbije na jučerašnjoj konferenciji za novinare.

On je optužio Miroslava Miškovića, vlasnika kompanije Delta da je do kapitala kojim se svrstao među hiljadu najbogatijih ljudi u svetu, došao učestvujući u privatizacijama po nekom od tih modela. Dragaš, takođe, tvrdi da je država, osim što nije izvršila reviziju sumnjivih privatizacija, dozvolila da se u taj proces uključi kapital sa, recimo Devičanskih ostrva ili iz of šor kompanija a da prethodno nije izvršena provera načina na koji su pojedini srpski biznismeni došli do svog bogatstva.

Predstvanici malih akcionara iz preduzeća Seme iz Sombora, Autokomanda iz Beograda, Jafa iz Crvenke, Jastrebac iz Niša i Podunavlje iz Čelareva istakli su da od države nemaju zaštitu iako je reč o firmama koje su pre privatizacije bile uspešne, a sada posluju sa gubicima, manjim brojem zaposlenih i prezadužene su. Mali akcionari tvrde da od institucija kojima se obrate za pomoć često dobijaju preporuke da svoja prava ostvare na sudu, što zvuči cinično, jer oni za to nemaju sredstava. M. N. S.

Danas utorak, 8. maj 2007.

——————————-

UMA traži reviziju Miškovićevih privatizacija

Predstavnici Udruženja manjinskih akcionara (UMA) Srbije zatražili su juče reviziju privatizacije preduzeća u čijoj su privatizaciji učestovale firme Miroslava Miškovića. Na konferenciji za novinare predsednik tog udruženja Branko Dragaš izjavio je da je u preduzećima čiji je jedan od vlasnika postao Miroslav Mišković, nakon preuzimanja „dolazilo do masovnog otpuštanja radnika i smanjenja plata“. „Poražen sam jer se u Srbiji sa strahom izgovara ime Miroslava Miškovića“, rekao je Dragaš i postavio pitanje „kako je Mišković dospeo među 1.000 najbogatijih ljudi na svetu“? Predstavnici malih akcionara nekoliko firmi koje je kupio Mišković, među kojima su i poljoprivredna preduzeća „Napredak“ iz Stare Pazove i „Jednistvo“ iz Apatina. izrazili su nezadovoljstvo zbog odnosa novog vlasnika prema radnicima i stanja posle privatizacije.

Autor: NN
Dnevnik, 08.05.2007

——————————-

Ko se boji Miroslava Miškovića? Branko Dragaš: Mediji ne smeju da pomenu ime vlasnika „Delta holdinga“

Neophodan je zakon o oduzimanju imovine tajkunima i o reprivatizaciji, jer će u suprotnom, kada se sve rasproda do 2009. godine, u Srbiji početi socijalna revolucija, tvrdi Dragaš

Da li je Miroslav Mišković, vlasnik imperije „Delta holding“ i jedan od hiljadu najbogatijih ljudi na svetu, postao novi vlasnik Srbije? Kako se to za 15 godina u Srbiji postaje svetski milijarder? Zašto mediji ne smeju da govore i pišu o Miškoviću? Ovo su ključna pitanja koja je predsednik Udruženja manjinskih akcionara Srbije Branko Dragaš postavio juče na konferenciji za novinare posvećenoj ovoj temi.

On je istakao da je Miškovića upoznao kao „malog komunističkog direktora u provinciji“ 1987. godine, koji je 1991. počeo da se bavi privatnim biznisom, da bi danas dogurao do milijardera, i zapitao se koja je to profitna stopa koja može da donese toliko bogatstvo koje će osigurati 841. mesto na „Forbsovoj“ listi najbogatijih ljudi sveta.

– Sa druge strane, niko u medijima ne sme da pomene Miškovićevo ime, boje se da izgube osnivača, a političke oligarhije se plaše da ne izgube glavnog finansijera. Međutim, nedavno je preko diplomatskih izvora iz EU i vrha američke administracije dobijen signal da može da se otvori priča o srpskim tajkunima, kazao je Dragaš. Konferenciji su prisustvovali i predstavnici malih akcionara nekih firmi čiji je vlasnik u procesu privatizacije postala kompanija „Delta holding“.

Marko Peruničić, predstavnik Udruženja akcionara fabrike biskvita „Jafe“ iz Crvenke, rekao je da je ovu firmu 2002. kupio Miroslav Mišković iza kiparske firme „Kapa star ltd“. On tvrdi da se kupac „Jafe“ već unapred znao i ističe da je broj zaposlenih po preuzimanju prepolovljen, plate su sa proseka od 40 hiljada dinara spale na oko 15 hiljada, a samo uz pomoć UMAS-a vrednost akcija je sa 1.770 dinara podignuta na realnih 40 hiljada dinara.

Predstavnik manjinskih akcionara fabrike „Seme“ iz Sombora, Miloš Simić, ocenio je da je „Seme“ pre privatizacije početkom 2005. uspešno poslovalo, i da je u trenutku privatizacije vrednost akcije bila osam hiljada dinara, dok je njena sadašnja vrednost na Berzi, 30 dinara. Prema njegovim rečima, „Seme“ je pre prodaje bilo procenjeno na 400 miliona dinara, a „Delta“ ga je kupila za 180 miliona dinara, jer su, kako tvrdi, pre prodaje „Deltini“ insajderi ušli u fabriku i štimovanjem završnih računa napravili gubitak od oko 300 miliona dinara.

Slične priče ispričali su i manjinski akcionari niškog „Jastrepca“ i beogradske „Autokomande“. Radosav Spaić, predsednik Sindikata „Nezavisnost“ u fabrici pumpi „Jastrebac“, kazao je da su radnici ove nekad moćne fabrike na prostoru Balkana, od 26. februara u štrajku.

On je istakao da je „Jastrebac“ krajem novembra prošle godine prodat konzorcijumu firmi „Uniteks“ iz Smedereva i „Delta holding“, da bi „Delta“ neposredno po kupovini svoje mesto u konzorcijumu ustupila firmi „Latium“ sa Devičanskih Ostrva.

Obaveze iz kupoprodajnog ugovora, prema tvrdnjama Spaića nisu ispunjene, među kojima i isplata svih zaostalih zarada radnicima, a „otet im je i plac u Nišu od 44 ara gde se sada nalazi mega-market „Tempo“.

I Nenad Erac iz „Autokomande“ tvrdi da je ta firma, koja poseduje 77 hiljada kvadratnih metara prostora, prodata Miškoviću za 16,7 miliona evra, iako prema njegovim rečima vredi 93 miliona evra, a kupljena je da bi se posle dve godine „srušila i umesto nje pravio tržni centar i hoteli“. Dragaš je zaključio da su niske procene kapitala, spekulacije na berzi, izvlačenje kapitala iz firmi i uterivanje straha glavne metode kojima se tajkuni u procesu privatizacije koriste kako bi došli do bogatstva. On je napomenuo da je neophodan zakon o oduzimanju imovine tajkunima i o reprivatizaciji, jer će u suprotnom, kada se sve rasproda, do, kako je ocenio, 2009. godine, u Srbiji uslediti socijalna revolucija.

Autor: BRANISLAVA PETROVIĆ
Pregled, 08.05.2007

——————————-

Kako postati milijarder Neverovatno je da i posle demokratskih promena u Srbiji nije došlo do preispitivanja naglog bogaćenja Miloševićevih tajkuna, već smo dobili još bogatije tajkune kroz proces privatizacije – kazao je Branko Dragaš, osnivač Udruženja malih akcionara, na jučerašnjoj konferenciji za novinare i zapitao se da li je Miroslav Mišković, predsednik „Delta holdinga”, novi gospodar Srbije.

– Interesuje nas da neko preispita kako je običan direktor iz „Župe” i potpredsednik Miloševićeve vlade uspeo da postane dolarski milijarder i koja je to profitna stopa po kojoj se za 15 godina postaje svetski poznat milijarder. Političari danas ne smeju da se pobune protiv svog finansijera, a novinari se boje da ne izgube velikog oglašavača. Ni ime Slobodana Miloševića se nije izgovaralo sa takvim strahom kao što se danas izgovara ime Miroslava Miškovića – ubeđen je Dragaš.

Od najavljenih 10 govornika, na konferenciji se pojavilo njih šestoro, uz obrazloženje da su ostali odustali neposredno pre konferencije. Među govornicima su se našli predstavnici akcionara „Jafe” iz Crvenke, „Podunavlja” – Čelarevo, „Semena” – Sombor, „Autokomande” – Beograd i „Jastrepca” – Niš.

Autor: A. N.
Politika, 08.05.2007