Početna Sadržaj Privatizacija Povećava se uvoz cigareta

Povećava se uvoz cigareta

672
0

Fabrike „Filip Moris“ i BAT sve glasnije se protive otkupu domaćeg duvana
Početkom i sredinom osamdesetih godina Srbija je bila značajan izvoznik duvana i proizvoda od te biljke. Međutim, podaci govore da je u 2005. godini izvezeno nešto preko 200 tona orijentalnih duvana, popularne virdžinije 910 tona, cigareta samo 112 tona, a cigara i cigarilosa jedna tona. Najviše se izvozilo u Bosnu i Hercegovinu, a uvozilo iz Nemačke, Austrije i Švajcarske. Prosečan godišnji deficit u spoljnotrgovinskoj razmeni samo u toj grani je oko 100 miliona dolara

BEOGRAD – Pre privatizacije duvanske industrije Srbije fabrika u Vranju i Nišu, vlasti su obećavale da će uvoz cigareta i duvana biti značajno smanjen, na osnovu čega će spoljnotrgovinski deficit biti niži. To obećanje nije ispunjeno. Naprotiv, uvoz duvanskih proizvoda značajno je povećan, a novi vlasnici „zlatnih koka“ kompanije „Filip Moris“ i „Britiš amerikan tobako“, sada agituju da treba ukinuti i obavezu preuzetu Zakonom o duvanu, po kojoj „domaće“ fabrike moraju da koriste najmanje 50 odsto srpskog lista.

Novi generalni direktor „Duvanske industrije Vranje“ Jirgen Bakeberg nedavno je izjavio da se ta fabrika suočila s „neprimerenim ponašanjem konkurencije“ jer je povećana otkupna cena domaćeg sirovog duvana. Bakeberg je istakao i da će biti uporan da uz pomoć Ministarstva poljoprivrede „stvari istera na čistac“.

I pored proizvodnje dveju fabrika, koje pokrivaju čak 85 odsto srpskog tržišta, uvoz cigareta je, dakle, svake godine sve veći. Trenutno pozitivan bilans u spoljnotrgovinskoj razmeni agrarnih proizvoda upravo najviše ugrožava uvoz cigareta. Jer, prema jučerašnjim podacima Privredne komore, Srbija je u razmeni agrarnih proizvoda u periodu od januara do avgusta ove godine imala suficit od 68,7 miliona dolara. Međutim, na uvoznoj strani, među agrarnim proizvodima, prvo mesto ubedljivo drži uvoz cigareta sa 30,6 miliona dolara, čak ispred sirove kafe, za koju je plaćeno 28,7 miliona dolara, i svežih banana – 22,2 miliona „zelenih“ novčanica. Od 2004. godine do kraja tekuće na uvoz cigareta i duvana iz Srbije u nepovrat otići će 250 miliona dolara. Ta suma je, kako je pre par dana napomenuo resorni ministar Goran Živkov, gotovo jednaka celokupnom agrarnom budžetu Srbije, iz koga se isplaćuju premije i regresi poljoprivrednicima.

A da proizvodnja duvana nikada nije bila manja, a poljoprivredna grana u težoj situaciji, govore podaci, prema kojima je Srbija krajem osamdesetih godina, bez Kosmeta, imala preko 17.000 hektara uz proizvodnju od 20.500 tona, dok sada ima oko 12.300 tona sa oko 7.800 hektara. Tako je sve očiglednije da domaća proizvodnja ne zadovoljava ni količinom, ali ni kvalitetom. Na osnovu toga, vlasnici fabrika u Nišu i Vranju odlučili su da od Ministarstva poljoprivrede, odnosno Vlade Srbije, izdejstvuju izmenu zakonske obaveze o otkupu domaćeg duvana i pre ulaska Srbije u Svetsku trgovinsku organizaciju, kada će to i formalno biti ukinuto. Američke i britanske firme, sve je izvesnije, nemaju velikog interesa da povećaju i unaprede proces proizvodnje jer, i pored ulaganja, rezultata nema.

I pored toga, ministar Živkov, na sastanku s proizvođačima, održanom pre oko 10 dana, inicirao je izradu strategije duvana jer, kako je rekao, to je važno ne samo makroekonomski već i zato što je to izvor prihoda za 3.000 porodica u nerazvijenim delovima Srbije. Da li će inicijativa biti sprovedena i u delo, ostaje da se vidi, ali je već sada izvesno da je za to kasno i da će proizvodnja duvana u Srbiji otići u istoriju.

IZVOZNIK POSTAO VELIKI UVOZNIK

Početkom i sredinom osamdesetih godina Srbija je bila značajan izvoznik duvana i proizvoda od te biljke. Međutim, podaci govore da je u 2005. godini izvezeno nešto preko 200 tona orijentalnih duvana, popularne virdžinije 910 tona, cigareta samo 112 tona, a cigara i cigarilosa jedna tona. Najviše se izvozilo u Bosnu i Hercegovinu, a uvozilo iz Nemačke, Austrije i Švajcarske. Prosečan godišnji deficit u spoljnotrgovinskoj razmeni samo u toj grani je oko 100 miliona dolara.

I. Krasnić
Glas javnosti Utorak 03. 10. 2006.