Početna Sadržaj Osvetljenja NEBOJŠA KATIĆ

NEBOJŠA KATIĆ

820
0

 NEZAPAMĆEN SKANDAL – DA LI JE REPUBLIČKI ZAVOD ZA STATISTIKU LAŽIRAO PODATKE
ponedeljak, 09 maj 2011  .Vlada i ekonomski analitičari moraju pobacati svoje stare analize i praviti nove, koje će pokazati da je Srbija u mnogo goroj ekonomskoj situaciji no što je statistika pokazivala Ako je „Politika“ dobro prenela izlaganje gospodina Stojana Stamenkovića („Ekonomski planovi na popravnom“  od 08/05/2011), u Srbiji se dogodio statistički skandal velikih razmera, ili statističko prosvetljenje, već zavisno od ugla iz koga se gleda. Na stručnom skupu na Ekonomskom fakultetu u Beogradu Stamenković je saopštio da je Republički zavod za statistiku značajno korigovao – na niže – stope realnog rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 2007, 2008. i 2009. u odnosu na one koje su ranije bile dostupne javnosti.

 

Neprijatna po sebi, ova informacija je tim gora što su novi podaci bitno nepovoljniji od prethodnih koji su se do juče smatrali tačnim i po kojima su rađene sve zvanične makroekonomske analize. Implikacije su veoma loše i nisu samo ekonomske već i političke. 

LAŽNI PONOS POLITIČARA Domaći političari su se gordili da je Srbija prebolela krizu lakše nego njeni susedi, i taj stav su potkrepljivali relativno malim padom BDP u 2009. godini od 3,1 odsto. Novi podaci, ako gospodin Stamenković ne greši, kažu da je stvarni pad BDP bio dvostruko veći i da iznosi 6,2 odsto. Pri tome sve stope rasta od 2001. godine do 2009. su korigovane i nijedna nije ostala onakva kakva je godinama unazad prezentovana javnosti.

Ovaj statistički šok otvara velik broj pitanja na koja se mora odgovoriti ako se želi izbeći optužba da se radilo o namernim manipulacijama statistikom. Na srpskim ekonomistima i statističarima je da pokušaju da zaustave dalju kompromitaciju struke.

Više je nego čudno da Republički zavod za statistiku nije sazvao konferenciju za štampu i informisao javnost o kasno uočenim fundamentalnim obračunskim greškama desetogodišnjeg perioda. Koliko god bilo neprijatno, to se moralo uraditi i to se ne sme skrivati. Ovako, da iskoristim termine istoriografije, javnost se o ogromnom problemu informiše iz „sekundarnih“ izvora, i to onako, usput. 

Važan je i sam trenutak prosvetljenja – da li su srpski ekonomisti i statističari sami otkrili strašan defekt u obračunu BDP ili im je neko sa strane na to ukazao? Ako jeste, ko? To svakako nije mogao biti MMF, koji je domaće podatke prihvatao i unosio ih u svoje zvanične statistike.

SVE IZ POČETKA Konačno i najvažnije, javnost mora razumeti ne samo kako je do serije grešaka došlo nego i razloge zbog kojih one nisu bile godinama uočene. Kako je moguće da brojne ekonomske nelogičnosti nisu pozivale na uzbunu? Kako je moguće da se, uprkos ogromnom i kontinuiranom padu zaposlenosti i dalje verovalo u dinamičan (statistički) rast BDP, ili njegov blagi pad u krizi? [1]

Kakav god odgovor da usledi ili ne usledi, vlada i ekonomski analitičari moraju pobacati sve svoje stare analize i praviti nove. One će pokazati da je Srbija u mnogo goroj ekonomskoj situaciji no što je statistika do juče pokazivala. Svi parametri, od spoljne zaduženosti, preko deficita trgovinskog i tekućeg bilansa ili deficita budžeta su dramatični – oni su u apsolutnom iznosu ostali isti dok se BDP „smanjio“. 

Od zbunjene i kontinuirano dezinformisane domaće javnosti mnogo toga se može sakriti, ali će to teže ići sa stranim agencijama, bankama i institucijama koje analiziraju stanje u Srbiji, daju joj kredite ili joj određuju kreditni rejting. Zanimljivo je i kako su ovi trustovi mozgova, sa navodnicima ili bez njih, godinama prihvatali čudne podatke domaće statistike. Tome je sada došao kraj, kao što polako dolazi kraj i raskoraku između statističke stvarnosti i na njoj zasnovanog političkog optimizma i stvarnosti koju žive građani Srbije. 

1. http://nkatic.wordpress.com/2007/10/30/misterija-srpskog-privrednog-rasta/ ,http://nkatic.wordpress.com/2009/10/28/stvarnost-i-statisticka-iluzija/

Blog N. Katića