Početna Sadržaj Izdvajamo MONOPOLI I TAJKUNI

MONOPOLI I TAJKUNI

999
0

Monopol se isplati tajkunima
Izvor: Danas
Novac je danas postao najtraženija roba širom sveta. Što ga više imamo sve nam je lepše i komotnije. Država ima niz načina kako da popuni rupe u budžetu, a jedan od značajnih, ali i nepopularnih metoda jesu – kazne. Iza nas je ostalo nekoliko spektakularnih primera borbe države sa raznim monopolima na tržištu, ali to nije dalo očekivani finansijski efekat. Još nije zabeleženo da je neki domaći tajkun uplatio jedan jedini dinar u budžet Srbije na ime izrečenih novčanih kazni zbog monopola na tržištu i nelegitimno stečenog profita, što razumljivo, iritira javnost i navodi na zaključak da je u Srbiji pravda ipak selektivna.

 

 Ima čitav niz primera, ali je, možda zbog toga što je novac trenutno najtraženija roba, odluka Antimonopolske komisije da kazni srpske zastupnike „Western uniona“ (Eki transfers i Tenfore ) zbog dominantnog položaja na tržištu, karakterističan slučaj koji se vuče nekoliko godina.

Antimonopolska komisija je, da podsetimo, tačno pre dve godine naložila „Western unionu“ da raskine klauzule ugovora sa bankama, koje su omogućile dominantan položaj na tržištu i onemogućile konkurente da posluju pod jednakim uslovima.

Nagodba sa IBM

Evropska unija okončala je nedavno istragu o antimonopolu protiv IBM-a pošto je američka kompanija pristala da izmeni način na koji konkurenciju snabdeva delovima i podacima. Antimonopolska komisija EU prihvatila je koncesije koje je ponudio IBM Corp u cilju okončanja istrage i sprečavanja eventualne kazne. Evropska komisija izjavila je da je zadovoljna ovim ustupcima koji će biti na snazi sledećih pet godina.
 
 
 

Ugovori jesu izmenjeni i Srbija je formalno skinula monopol sa transfera novca iz inostranstva, ali je, sa druge strane, administrativnim propisima omogućila privilegovan status državnoj kompaniji „Pošte Srbije“ i svetskom lideru „Western union“ da uspostave novi model monopola na brzi transfer novca iz Srbije ka inostranstvu.

Ovo je, doduše, samo jedan od primera loše i neefikasne antimonopolske politike koji, prema oceni Svetske banke i svetskog ekonomskog foruma, Srbiju svrstava na 130. mesto od ukupno 133 zemlje.

Srbija je ostvarila napredak u prilagođavanju ekonomskim kriterijumima za članstvo u EU, ali i dalje ima brojnih problema, poput loše energetske infrastrukture, birokratije, monopola i dugih sudskih postupaka, navedeno je u Analitičkom izveštaju Evropske komisije koji je objavljen pre dva meseca.

Jedan od čelnika odseka za evropske integracije i ekonomiju Frek Janmat (Freek Janmaat ) ukazao je i na monopole, koji nisu prisutni samo u javnom sektoru poput poštanskih usluga i energetike, već i u privatnom sektoru, recimo u domenu industrije hrane. „Monopoli povećavaju cene i snižavaju konkurentnost“, zaključio je Janmat.

Da srpsko tržište za brzi transfera novca nije apsolutno liberalizovano svedoči i činjenica da uslovi za ulazak „Pey pala“, svetskog lidera za elektronski transfer novca, idu prilično sporo.

Kamenoresci tužili grobare

Javno pogrebno preduzeće iz Kragujevca monopol košta 4,7 miliona dinara, jer pored kazne za monopol, koja iznosi 2,7 miliona, biće naplaćena i studija o poslovanju koju je napravio Ekonomski fakultet. Kragujevački grobari su prvo državno preduzeće koje se, po tužbi privatnih kamenorezaca, našlo na udaru antimonopolske komisije.
 
 
 

Država je zbog toga samo na gubitku, a srpska dijaspora ima još veću štetu jer nepotrebno plaća visoke provizije za legalan transfer para kompanijama koje drže monopol.

Pržionice kafe

Nemačka Savezna kancelarija za suzbijanje monopola odredila je kaznu u ukupnoj visini od 160 miliona evra za tri pržionice kafe ( „Tschibo“, „Melitta“ i „Dallmayr“) koje se ubrajaju među najveće u Nemačkoj zbog ilegalnih dogovora o usklađivanju cena.
 
 
 

Dijaspora svake godine pošalje u otadžbinu, prema procenama Svetske banke, oko pet milijardi dolara, što je ravno izvozu srpske privrede ili svim donacijama zajedno.

Pored toga što ta količina novca značajno utiče na socijalni mir i ekonomsku stabilnost, bitno je napomenuti da su neke kompanije zbog monopola na transfer novca imale lep profit.

Ako se legalnim putem iz inostranstva dopremi u Srbiju oko 60 odsto novca, nije teško izračunati da je svake godine više od tri milijarde dolara prolazilo „kroz ruke“ monopolista.

Kompanija „Vestern union“ počela je da posluje na tržištu Srbije 2001. godine i sve do pre dve godina imala je apsolutni monopol.

Ako se ima u vidu podatak da srpska dijaspora legalnim kanalima svake godine pošalje u otadžbinu oko pet milijardi dolara, i da je srpsko sudstvo i posle reforme sporo i neažurno, monopol je i te kako isplativ, pa i pod pretpostavkom da se plati novčana kazna.

Zakonom je predviđena kazna do deset odsto profita za kompaniju koja stvori monopol, ali se to u praksi uglavnom ne sprovodi. Da država u ovom momentu naplati sve novčane kazne od monopolista, novi zajam od 60 miliona evra od stranih banaka bio bi nepotreban.

Majkrosoft

Kaznom od 1,35 milijardi dolara 2008. godine kompanija Microsoft je kažnjena zato što nije želela da obezbedi informacije koje bi omogućile da i proizvodi drugih kompanija rade sa Microsoft softverom, a kazna se posebno odnosila na stope koje je Microsoft naplaćivao za licenciranje njegovog interoperatibilnog protokola i patenata trećim stranama.
 
 
 

Zbog tolerantnog odnosa prema monopolistima, tajkuni su potrošili još jednu tranšu kredita.

Zbog čega je to tako?

„Antimonopolskoj komisiji je poverena ogromna odgovornost: da spreči monopolizaciju i kartelizaciju privrede, a izricanje kazni spušteno na ravan suda za prekršaje. U tako podeljenim nadležnostima, ingerencija Komisije se, dakle, završava mahom na pisanju prekršajnih prijava. Ako se htela sprovodljiva antimonopolska regulativa, onakva kakvu ima Evropska unija, onda je Komisija morala da ima i ovlašćenje u izricanju kazni“, ocenila je bivša predsednica Komisije, prof. dr Dijana Marković Bajalović.

Salford kažnjen sa 1,92 odsto od profita

Kompanija Imlek, koja je u vlasništvu investicionog fonda Salford, kažnjena je sa tri miliona evra, sa 1,92 odsto godišnjeg prihoda iz 2006. Godine, zbog zloupotrebe dominantnog položaja na tržištu otkupa mleka.
 
 
 

Upravni sud koji je formiran početkom 2010. godine nasledio je oko 20.000 predmeta iz Vrhovnog suda, među kojima je i desetak predmeta zbog monopola. Prvi Zakon o zaštiti konkurencije, u cilju borbe protiv monopola, donet je 2005. godine.

Ali, kako je primetila Dijana Marković Bajalović – samo tokom 2009. godine komisija je izdala desetak prijava. Sud, međutim, nije doneo nijednu presudu protiv srpskih monopolista, izuzev onih koje obaraju rešenja komisije.

A monopolisti u Srbiji ne kontrolišu samo tržište mlekom, niti je „Denjub fuds grup“ jedini sudski slučaj. Komisija za zaštitu konkurencije je još 2005. odmah po usvajanju zakona, donela rešenje protiv „Delta holdinga“, odnosno „Hemslejda“. Danas, pet godina kasnije, „Delta“ je još vlasnik „C marketa“, a taj spor je pred sudom.

Zakon važi do prijema u EU

Država dezavuiše rad komisije za zaštitu konkurencije jer donosi druge zakone koji osporavaju Zakon o zaštiti konkurencije.

Primer je Zakon o osiguranju, jer Udruženju osiguravača dozvoljava da određuje minimalnu cenu osiguranja od auto odgovornosti, uz klauzulu da zakon važi sve do ulaska naše zemlje u EU. Time je zakonodavac priznao da je svestan da je takva praksa nedozvoljena