Početna Sadržaj Osvetljenja KRIZA HRANE

KRIZA HRANE

880
0

17 ZNAKOVA DA JE SVIJET NA RUBU PREHRAMBENE KRIZE   
 
Jedna od poruka poslanih s proljetnog zasjedanja međunarodnih financijskih institucija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke u Washingtonu, jest da je svijet na rubu strašne globalne prehrambene krize. Neki stručnjaci kažu kako se ta kriza možda nećedogoditi danas ili sutra, ali dogodit će se. Nestabilno vrijeme i strašne prirodne katastrofe negativno su utjecale na prehrambenu industriju u mnogim njezinim područjima tijekom proteklih nekoliko godina, piše Business.hr.U međuvremenu, cijena nafte vinula se u visine. Cijene hrane na globalnom tržištu već su na najvišim razinama i agresivno nastavljaju rasti. Nameće se stoga pitanje – što će se dogoditi sa svijetom kada si na stotine milijuna ljudi ne bude moglo priuštiti hranu?
Neki gospodarski stručnjaci predviđaju da se era masivne potrošnje na kupnju u supermarketima bliži kraju.
Na dolazak globalne ktize na tržištu hrane upozoravaju brojni gispodarski stručnjaci, upućujući na ključne znakove da ona doista i dolazi, a to su:

 

1. Prema podacima Svjetske banke, 44 milijuna ljudi diljem svijeta živi u ekstremnom siromaštvu od lipnja prošle godine, a sve zbog rasta cijena hrane.

2. Prema izvješću američkog savjetnika za vanjsku politiku Lestera Browna jedna trećina zemlje za usjeve gubi vegetaciju brže nego što se ona prirodno stvara.

3. Gotovo trećina cijelog usjeva kukuruza u SAD-u sada se koristi za gorivo te na taj način stvara pritisak na cijenu kukuruza.

4. Neka predviđanja kažu kako do 2012. godine u Saudijskoj Arabiji više neće biti proizvodnje žita. Zbog nedostatka vode, neke zemlje Bliskog Istoka gotovo su prisiljene oslanjati se na druge zemlje za uvoz osnovnih namirnica.

5. Prema izvješću Svjetske banke 130 milijuna ljudi u Kini i 175 milijuna ljudi u Indiji koristi vodu iz vodonosnika i troši ju brže nego se ta voda može nadomjestiti. Što će biti kada te vode nestane?

6. Bolesti poput Ug99 (gljivična bolest žita koja se pojavila u Ugandi 1999. godine) izazivaju da mnogi gube ljetine u zemljama diljem svijeta, što dovodi do gladi i socijalnih pobuna.

7. Potres i tsunami te nuklearna kriza u Japanu nanijela je ogromne štete tamošnjoj poljoprivredi. Sada se već predviđa da značajan dio sjevernog Japana više neće biti naseljiv. Ne samo to, mnogi smatraju i kako bi japanska ekonomija, treća najveća ekonomija na svijetu, mogla doživjeti potpuni kolaps zbog svega navedenog.

8. Ako cijene nafte nastave rasti, nastavit će rasti i cijene hrane. Neki stručnjaci čak misle i kako neki oblici proizvodnje hrane više neće imati nikakvog smisla. Zašto cijena hrane toliko ovisi o cijeni nafte? Način na koji proizvodimo hranu uvelike ovisi o nafti. Način na koji prenosimo, transportiramo našu hranu uvelike ovisi o nafti. Kada rastu cijene energenata, automatski poskupljuje i cijeli sustav proizvodnje hrane.

9. Predviđa se da svijet neće moći isporučiti dovoljne količine fosfora koje bi udovoljile potražnji.

10. Indija se trenutno suočava s godišnjom inflacijom hrane od 18 posto.

11. UN-ov indeks cijena hrane porastao je 2,2 posto u veljači, na najvišu razinu od 1990., otkad postoji mjerenje visine cijena.

12. Prema podacima Svjetske banke, globalna cijena hrane porasla je 36 posto u posljednjih 12 mjeseci.

13. Cijena žitarica na godišnjoj razini gotovo je udvostručena.

14. Cijena kukuruza se također gotovo udvostručila od prošlog ljeta.

15. Cijena soka od naranče gotovo se uvostručila od 2009. godine.

16. U svijetu je oko 3 milijarde ljudi koji preživljavaju s ekvivalentom dva dolara ili manje dnevno. Taj podatak upućuje da je svijet bio na rubu ekonomske katastrofe i prije nego je ova kriza počela.

17. Revolucija se prolomila Bliskim Istokom, SAD su se uplele u rat u Libiji, Europa je na rubu financijske katastrofe a američki dolar ‘umire’. Stručnjaci kažu kako je 2011. godina već sada jedna od ‘najluđih godina’ od Drugog svjetskog rata.

Ništa od ovoga nisu dobre vijesti za globalnu proizvodnju hrane.

Biznis.ba / Business.hr
 
J.A.