Početna Tekstovi IZVEŠTAJ

IZVEŠTAJ

467
0

Izveštaj za nedelju 27.10 -03.11.2020

Nedelju iza nas su obeležile grozničave pripreme za današnji dan u SAD, kada građani Amerike biraju svoga predsednika.

Sve oči poslovnog sveta planete su usmerene na ovaj dan, ali, moje mišljenje je da, uprkos takvim tenzijama, pobeda plavog ili crvenog kandidata ništa neće da znači za običnog građanina Amerike, koji je prezadužen, nezaposlen i bez para.

U nedelji iza nas broj građani koji su potražili nadoknadu od države za nezaposlenost popeo se na 65 miliona od početka pandemije, ubačeno je u finansisjki sitem preko 11.000 milijardi dolara, što nije bilo dovoljno da se zaustavi rast nezaposlenosti, pa su oba predsednička kandidata obećali nastavak bacanja novca iz helikoptera, jer nemaju nikakvo rešenje za spas ekonomije.

Odakle dolazi toliki novac?

FED štampa falsifikovane dolare bez pokrića i naduvava već preduvani finansijski balon, koji svakog trena može da pukne. Oba predsednička kandidata su marionete krupnog kapitala multikorporacija, koje se bore za dominaciju na američkom tržištu. Svaki predsednički kandidat ima svoje tajkune.Donald Tramp  se okružio finansijskim mešetarima iz najvećeg hedž fonda na svetu Blek Rok, koji raspolaže sa 7,600 milijardi dolara kapitala, dok je njegov protivkandidat Džo Bajden eksponent  Bil Gejsa, Vorena Bafeta, Džorža Sorosa i drugih berzanskih mešetara.

Šta posle današnejg dana?

Prema anketama, koje su rađenu u SAD prošle nedelje, preko77% građana očekuje nemire na ulici, nasilje i građanski rat. Nikada Amerika, nakon građanskog rata 1861-1865.godine, nije bila ovako podeljenja.Razlog podeljenosti je potpuni izostanak vizije izlaska iz duboke političke i ekonomske krize.Ne može se izaći iz krize štampanjem dolara bez pokrića. Eksponencijalna funkcija štampanja lažnog dolara može da se zaustavi : 1. novim svetskim ratom, 2. građanskim ratom u SAD, 3. hiperinflacijom i 4. promenom neoliberalnog ekonomskog sistema i sistemska transformacija kapitalizma.

Šta će se od ovoga da dogodi?

Sve opcije su otvorene. Nijednu ne mogu da isključim.

Decenijama unazad opominjem i pišem da će SAD da dožive bankrot. Imperija u rastrojstvu, kako je zovem, neće biti ni prva ni poslednja imperija koja se raspala. Istorijski gledano, raspad je bio očekivan i on sigurno dolazi. Ali, imperije se ne raspadaju preko noći, nego one znaju vekovima da umiru, sve dok se ne raspadnu. SAD  je bolesnik na umoru i u narednih nekoliko meseci ćemo da saznamo kojom brzinom će taj raspad da se dogodi.

U savkom slučaju, u nedelji iza nas dolar je bio ojačao na 1.1618, držao se nekoliko dana i onda je, opet, pao na trenutnih 1.1749.

Nafta je čitave nedelje bila u padu  u raponu 37,71 do 39,92 $/ barel, jer Rusija nije mogla da ubedi države OPEC-a da se drže dogovora o smenjivanju ponude, pojavila se nafta iz Libije i usled velike ponude cena je pala, je  rasta potražnje, zbog novog talasa pandemije, nije bilo.

Zlato je tokom čitave nedelje značajno palo na 1.858 $/ unca, jer su centralne banke Turske, usled odbrane domaće valute lire, prodavale 45,5 t zlata i Uzbegistan sa 35,2t, Venecuela – 4,1t i Rusija sa 1,8 t, da bi odbranila slabu rublju.

Za poslednjih osam godina , sve od početka 2013.godine, turska lira je prema zlatu izgubila 430%, što je najbolji dokaz da treba bežati iz papirnog novca u plemenite metale.

Srebro je i dalje potcenjeno i završilo je trgovanje na 24,22$, dok je njegov trenutni potencijal trgovanja na najmanje 100 $, pitanje je samo vremena kada će se to i da dogodi.

Cena platine je u oktobru pala za – 4,6% i na kraju meseca je iznosila 851,50$ po trojnoj unci.

U oktobru su rasle cene obojenih metala –bakar na 6.694 $ ili rast +1,3%, aluminijum 1.848 S ili  +4,7% , cink 2.524 $ ili rast +6,0% i nikl 15.256 ili rast +6,0%.

Bitcoin je porastao na -11.848 dolara i primećujem ogroman veliki rast finansijskih transakcija sa bitcoinom u Rusiji.

Ušli smo u treći talas korona krize, počelo je zatvaranje evropskih ekonomija, što će dovesti do  novog pada evropske privrede. Ako ovom zaključavanju dodamo terorizam islamskih findamentalista u Nici, Beču i po drugim gradovima i proteste, demonstarcije i tuče građana evropskih gradova sa policijom, zbog nametnutog zaključavanja, onda je jasno da su perspektive evropske privrede  u 2021 godini vrlo sumorne.

Turizam u Španiji, recimo, pao  je za deset meseci po posetama 75%, dok je po potrošnji turista pao  čak 92% i to pokazuje da turisti sve manje novca troše i kada se odluče da putuju.

U sledećem izveštaju, analiziraću predsedničke izbore u SAD i uticaj na svetsku ekonomiju i finansijska tržišta.

 

Beograd, 03.11.2020

Branko Dragaš

Investicioni bankar