Početna Sadržaj Privatizacija Isparilo 500 agronoma

Isparilo 500 agronoma

632
0

PRIVATIZACIJA U POLJOPRIVREDI SEČE GRANU STRUCI I NAUCI ?

Poljoprivredni stručnjaci i veterinari polako, ali sigurno nestaju s naših polja i iz naše poljoprivrede, a, da stvar bude interesantnija, stalno se povećava broj raznoraznih preduzeća, kompanija i sličnih firmi koje posluju u agraru. Takođe, nije tajna da nam prosečni prinosi polako, ali sigurno klize ka afričkim, a stočne bolesti uzimaju stalni danak.

Naime, po zvaničnim podacima Sekretarijata za poljoprivredu Vojvodine, tokom poslednjih nekoliko godina u poljoprivrednim preduzećima i zemljoradničkim zadruga u Pokrajini sve je manje poljoprivrednih stručnjaka – ratara, stočara, zaštitara… Samo od 2000. do 2004. godine manje ih je za čak više od 500, što je veoma zabrinjavajuće, jer to znači da je čak 20 posto agronoma na ovaj ili onaj način otišlo s poljoprivrednih gazdinstva, iz kombinata ili zadruga. S obzirom da podataka za 2005. i ovu godinu nema, jasno je da je situacija mnogo gora. Da krenemo redom. Podaci pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu kažu da su 2000. godine u Vojvodini bila 453 poljoprivredna preduzeća i zadruge, dve godine kasnije brojka se popela na 472 firme, da bi ih 2004. godine bilo. Kada su poljoprivredni stručnjaci s fakultetom ili višom školim u pitanju onda ih je 2000. godine bilo 2.375, dve godine kasnije 2.181, a 2004. godine 1.857.

Slična sudbina je zadesila i vetrinarinare.U vojvođanskim kombinatima i zadrugama 2000. godine ih je radilo 951, a 2004. godine svega 800. Pokrajinski sekretar za poljoprivredu Danijel Petrović kaže za “Dnevnik” da je u suštini tranzicija uzela danak i u ovoj oblasti, ali da se negativan trend svakako mora zsustaviti.

Odlazak 11.500 radnika

Da nove gazde štede na svemu, pa i na radnoj snazi, jasno je ako se zna da je pre šest godina u vojvođanskim poljoprivrednim preduzećima bilo zaposleno više od 45.500 radnika, a da ih je sada 34.000, što je smanjenje za preko 11.500. Neki su otišli u penziju, a neki su uzeli otpremnine. – Privatizacija, racionalizacija u preduzećima, ali i potpuno gašenje pojedinih zadruga svakako su uticali da se konstantno smanjuje broj poljoprivrednih stručnjaka -kaže Petrović.- S druge strane, raste broj preduzeća, ali to su većinom firme u kojima nije ni trebalo zapošljavati agronome ili veterinare, jer se radi o porodičnim, trgovačkim i sličnim preduzećima. Pokrajinski sekretarijat je bio svestan ovog negativnog trenda i pokušali smo da delujemo na nekoliko načina.

Prvi je bio da obezbedimo državne njive poljoprivrednim školama, fakultetima i institutima, kako bismo imali kvalitetne stručnjake neophodne za buduću i savremenu poljoprivredu. U tome smo uspeli, pošto je prošao naš amandman u novi zakon o poljoprivrednom zemljištu i ove institucije od društvenog značaja dobijaće državne njive na besplatno korišćenje.

Smatramo, takođe, da bi, poput Danske i drugih evropskih zemlja, njive trebalo da obrađuju samo ljudi s odgovarajućim kvalifikacijama, jer ne može uzeti u zakup 100 ili 1.000 hektara neko ko nema nikakvo agronomsko obrazovanje.

Naučni savetnik dr Danilo Tomić kaže za “Dnevnik” da je glavni problem u tome što je kod nas intelektualni kapital zapostavljen.

– Naši fakulteti, instituti i mnogi seljaci poseduju ogromno znanje, ali se ono ne koristi, a u takvim uslovima je jasno da se broj inženjera smanjuje – kaže Tomić. – Međutim, ovoj prksi će morati doći kraj, jer je znanje, to jest intelektualni kapital, jedna od najvažnijih odrednica razvoja Evropske unije, kojoj i mi težimo.

Sindikalci za sada nisu spremni da govore o tome zašto je sve manje struke na njivama, ali nezvanično ističu da je glavni razlog to što su mnoge firme kupili lovci na imovinu, a ne ozbiljni investitori, koje zanima poljoprivreda. A koga ne zanima poljoprivreda njemu nisu važni ni inženjeri ni radnici.

D. Urošević
Dnevnik 06.10.2006