Po Americi gase svjetla
Piše: Darja Kocbek
U Colorado Springsu su zbog pomanjkanja novca isključili trećinu javne rasvjete. A to nije osamljen slučaj, napisao je Krugman, jer se to događa po cijeloj državi, od Philadelphije do Fresna. Krugman kaže da u državi koja je nekad oduševljavala svijet svojim vizionarskim investicijama i transportom, sada brojni građani i lokalne vlasti ukidaju ceste jer ih više ne mogu održavati. Američki narod, koji je nekoć cijenio obrazovanje, sada zbog manjka novca smanjuje broj nastavnika i ukida obrazovne programe
Ako se ono što se sada događa u SAD-u za nekoliko mjeseci preseli u Europu – a dosad se u priličnoj mjeri to događalo, prava kriza Europljane, a time i Slovence, tek čeka. To je kriza kod koje su vlasti u gradovima, općinama i državama zbog bankrota prisiljene isključivati uličnu rasvjetu, kad policajci reagiraju samo u najtežim slučajevima, isto vrijedi i za vatrogasce, ceste su sve manje provozne jer nema novca ni za najnužnije krpanje rupa, na javnim parkiralištima raste visoka trava jer nema novca za košnju, zbog manjka novca treba ukinuti gradski javni autobusni promet…
I u Sloveniji je proračun sve tanji, ministrica za javnu upravu Irma Pavlinič Krebs sa sindikatima javnih službenika zato upravo oštro pregovara o platnoj reformi koja bi trebala donijeti prilagodbu plaća u javnom sektoru prilikama u gospodarstvu koje puni proračun. Ministar zdravstva Dorjan Marušič pregovara sa sindikatom liječnika Fides o smanjenju dodataka za prekovremeni rad. Na to da gospodarstvo preko doprinosa za zdravstveno osiguranje sve teže financira zdravstvo, u proljeće je već upozorio direktor Zavoda za zdravstvo Samo Fakin. Budući da je vlada zadnjim rebalansom proračuna prekrižila takoreći sve investicije, kao sljedeći korak preostaje joj smanjenje broja javnih službenika, uključujući nastavnike. Već sad je u Sloveniji puno nastavnika zaposleno na temelju jednogodišnjih ugovora jer se ravnatelji ne nagrađuju s obzirom na kvalitetu nastave, već s obzirom na smanjenje troškova. Ako bude nedostajalo novca za zdravstvo, obrazovanje, policiju, javnu upravu, financiranje općina, nedostajat će ga i za socijalne pomoći, za naknade nezaposlenima, a već prije početka reforme neće ga biti dovoljno ni za mirovine. I brojne slovenske općine su prezadužene, zadnjih godina su ulazile u investicije koje se ne pokrivaju…
PREMALO NOVCA: U Grčkoj, koja se zbog prevelike potrošnje proteklih godina kao prva članica EU i eurozone našla pred bankrotom pa je morala zamoliti za pomoć druge članice eurozone, mjerama štednje najoštrije se suprotstavljaju javni službenici. U Njemačkoj, gdje je statistički ured u utorak potvrdio najveći gospodarski rast u zadnjih 20 godina – u drugom kvartalu je u usporedbi s prvim kvartalom dosegla 2,2 posto – naglo raste zaduženost. Njen proračunski deficit je, prema podacima nacionalnog statističkog ureda, u prvoj polovici ove godine dosegnuo 3,5 posto BDP-a, a novo zaduženje njemačkog gospodarstva iznosilo je 42,8 milijarde eura, što je više nego dvostruki porast od istog razdoblja prošle godine. Brojne općine u Njemačkoj jako su zadužene, u nekim saveznim pokrajinama najavljuju bankrot ako se vlada bude dosljedno pridržavala ograničenja zaduživanja koje je potvrđeno 2009. godine. Velike probleme zbog velike zaduženosti imaju brojni gradovi i općine u Italiji. I u cijeloj EU je zaduženost na lokalnoj razini velik problem, ali taj problem još nije tako gorući kao u SAD-u.
Po Americi gase svjetla – doslovno, napisao je prije približno mjesec dana nobelovac Paul Krugman u svojoj kolumni u New York Timesu. U Colorado Springsu su zbog pomanjkanja novca baš tada isključili trećinu javne rasvjete. A to nije osamljen slučaj, napisao je Krugman, jer se to događa po cijeloj državi, od Philadelphije do Fresna. Krugman kaže da u državi koja je nekad oduševljavala svijet svojim vizionarskim investicijama i transportom, sada brojni građani i lokalne vlasti ukidaju ceste jer ih više ne mogu održavati. Američki narod, koji je nekoć cijenio obrazovanje, sada zbog manjka novca smanjuje broj nastavnika i ukida obrazovne programe. Na Havajima su osjetno skratili školsku godinu i sve ukazuje na to da će biti potrebni i dodatni rezovi. „Kažu nam da nemamo izbora, da si temeljne funkcije države – temeljne usluge koje su bile zajamčene generacijama – više ne možemo priuštiti“, zaključuje Krugman. Prema ocjeni nekadašnjeg gradonačelnika, pred bankrotom je i metropola Los Angeles. Slično u svojoj reportaži iz Kalifornijskog grada Vallejo, koji je u svibnju 2008. proglasio bankrot, piše njemački tjednik Die Zeit. Grad sada vodi stečajni upravitelj koji se brine da se grad potpuno ne uruši pod teretom dugova, a od gradonačelnika i gradskog vijeća očekuje da gradske financije opet dovedu u red. Do kraja godine moraju predati detaljan sanacijski program.
Za Amerikance manjak novca za javne usluge zbog prezaduženosti nisu više samo novosti koju čuju u vijestima na televiziji i o kojima čitaju u časopisima. Oni tu krizu sada već doživljavaju. Vallejo je još 2004. bio među američkim gradovima u kojima se otvorilo najviše novih radnih mjesta. U njega su se doseljavale uglavnom obitelji iz San Francisca, gdje im je život postao preskup. Kad su u Valleju 1996. zatvorili brodogradilište, 10 tisuća ljudi izgubilo je posao, ali to nikoga nije zabrinulo jer je to bila stara industrija. Anita Hawkes, predsjednica lokalne gospodarske komore, za Die Zeit je rekla da su „imali toliko ideja za budućnost“. Internet tada nije obećavao samo poboljšanje komunikacija, već i veliki gospodarski rast, pogotovo u blizini Silicijske doline u Kaliforniji. Umjesto da donese očekivani rast, krajem 90-ih godina prošlog stoljeća internetski balon je puknuo. Slijedio je nekretninski balon, koji je puknuo ujesen 2007. i prouzročio sadašnju financijsku i gospodarsku krizu. U Valleju je zabavni park na rubu grada najveći porezni obveznik, a bolnice su najveći poslodavac. Gradonačelnik Osby Davis priznaje da su u Valleju živjeli iznad svojih mogućnosti i sada plaćaju cijenu za to. U Die Zeitu također upozoravaju da za razumijevanje krize javnih blagajni u SAD-u treba znati da su brojne općine i gradovi u vrijeme kad je rast bio na vrhuncu odlučili da i javne službe moraju imati koristi od tog blagostanja. Sindikati javnih službenika su u SAD-u vrlo jaki i u vrijeme gospodarskog cvata su, primjereno tome, povećali svoje zahtjeve, posebno u vezi s uplatama u mirovinske fondove za javne službenike. Političari su im popustili jer su tako osigurali da ih ponovno izaberu. I u Sloveniji su nesrazmjeri plaća u javnom sektoru prije svega posljedica popuštanja političara.
IZGUBLJENO DESETLJEĆE: Do pucanja nekretninskog balona mirovinski fondovi za javne službenike u SAD-u kupali su se u novcu, a sada su duboko u crvenim brojkama. Te gubitke sada iz proračuna moraju pokrivati općine i gradovi, kojima su se zbog nekretninske, financijske i gospodarske krize smanjili porezni prihodi. Časopis New York Times upravo je prognozirao novu klasnu borbu – između javnih službenika s njihovim mirovinama i državljana koji te mirovine moraju financirati iako su zbog krize izgubili posao i svoju ušteđevinu. Konzervativni institut Manhattan Institute for Policy Research ocjenjuju da su nepokrivene obveze američkih saveznih država za mirovinske fondove vrijedne između 2000 i 3000 milijardi dolara. Na financijskim tržištima već kruže špekulacije da savezna država Illinois, iz koje dolazi predsjednik SAD-a Barack Obama, svoje obveze za bolnice i sveučilišta može pokriti samo kreditima, a od bankrota je može spasiti samo financijska injekcija iz Washingtona. Gradonačelnik Valleja Osby Davis kaže da je njegov grad samo korak ispred drugih pa se „kod nas može razgledati budućnost“. Prije krize je Vallejo bio među najrastrošnijim gradovima. Načelnik policije godišnje je mogao zaraditi više od 300 tisuća dolara, vatrogasac više od 170 tisuća dolara. U mirovinu su mogli nakon 30 godina rada s mirovinom u visini od 90 posto zadnje plaće. Za mirovine i plaće policajaca i vatrogasaca u Valleju potrošili su čak 80 posto novca iz proračuna. Bankrot su u Valleju prije dvije godine morali proglasiti zbog potraživanja mirovinskog fonda Calpers koji je od grada zahtijevao 84 milijuna dolara za doprinose za mirovine javnih službenika i još 135 milijuna dolara za zdravstveno osiguranje javnih službenika, a cjelokupni proračun grada iznosio je 89 milijuna dolara.
U gradskom vijeću u Valleju borbe između javnih službenika i državljana, koje najavljuje New York Times, već su počele. Biznismen James Moore je, recimo, na zasjedanje u gradsku vijećnicu donio svježu svinjsku glavu kojom je htio poručiti da su policajci i vatrogasci tako prikliještili grad kao što mesar prikliješti svinju prije klanja.
Paul Krugman kaže da savezna blagajna u SAD-u nije bez novca, pa bi općinama i gradovima kojima prijeti bankrot, odnosno su već u bankrotu, morala pomoći i tako zaštititi javnu infrastrukturu i škole za djecu. Da bi mogla osigurati tu pomoć, savezna administracija bi morala dignuti poreze, ali umjesto da to napravi i pobrine se da za 2 posto bogatih Amerikanaca poreze podigne na razinu iz vremena predsjednikovanja Billa Clintona, demokrati i republikanci ustraju na politici snižavanja poreza, kritičan je Krugman.
Ekonomist Kenneth Rogoff u svom članku u Project Syndicate ocjenjuje da SAD i Europu, po uzoru na Japan, čeka „izgubljeno desetljeće“. Ako je to istina, proračuni iz kojih se financira javni sektor, bit će još deset godina presušeni. Što poduzeća imaju manje posla, manje će poreza i doprinosa plaćati državi. Vlasti ih inače mogu dignuti, uvesti nove takse i poreze, što vlada u Sloveniji već radi, ali ni to ne ide unedogled. Vlade su u dosadašnjim mjerama protiv krize zaboravile da je osnova za dugoročni gospodarski rast povećanje produktivnosti, a ne kratkoročno poticanje potražnje, upozorava Rogoff.
I u SAD-u i u Sloveniji visoka produktivnost može se osigurati samo obrazovanim, sposobnim i inovativnim ljudima u gospodarskom okruženju koje im omogućuje da svoje znanje i sposobnosti mogu iskazivati i razvijati na dulji rok. To je moguće u gospodarskom okružju gdje se više isplati raditi nego primati socijalnu pomoć i zloupotrebljavati, odnosno izigravati propise. Dugoročni gospodarski rast, koji se temelji na visokoj produktivnosti, moguć je u gospodarskom okružju gdje su znanje, sposobnost i inovativnost bolje plaćeni od muljanja i prevara koje šačici omogućuju velike zarade preko noći.
I u SAD-u i u Europi, također i u Sloveniji, političari se još uvijek skanjuju podići poreze za bogate, iako podaci govore da su bogati i prošle godine, unatoč krizi, svoje bogatstvo povećali – naravno, na račun siromašnih, kojih je još više i koje je kriza znatno jače pogodila nego bogate.
SAD, njegove savezne države, gradove i općine nije, naravno, moguće neposredno uspoređivati s Europom i Slovenijom, ali ipak nije nemoguće da i ovdje bankroti ugroze „temeljne usluge koje su bile zajamčene generacijama“.
* Tekst objavljen u Mladini, prevela Sanda Dukić
