Početna Sadržaj Reagovanja BOR

BOR

5148
3

U okolini Bora otkriveno najveće nalazište bakra i zlata.
http://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2015&mm=08&dd=01&nav_id=1022228
Američki i kanadski partneri su potvrdili ono što je naša studija iz
2006. tvrdila.
Tada sam pristao, na poziv predsednika opštine Bor, da okupim grupu  stručnjaka iz Bora i Beograda i da uradimo detaljnu analizu RTB BOR-a,  koga je Dinkić nameravao da proda za male pare austrijskom prevarantu  Kovaču.

Oni su tvrdili da Bor ništa ne vredi.
Posle je to tvrdio i tajkun Drakulić.

Naša analiza je pokazala upravo suprotno.
Napravili smo plan rada RTB bor do 2053 i utvrdili da je najmanji
profit za taj period 7,2 milijardi dolara .
Analizu smo radili sa cenom bakra od 3.500 dolara.
Radili smo plan RTB Bor do 2091 godine.

Cena bakra na svetskom tržištu je eksplodirala i dostigla dva puta  veću vrednost.

Našu Strategiju smo predstavili srpskoj javnosti i građanima Bora.
Nekoliko hiljada ljudi je bilo na ulicama Bora.
RTB Bor nije prodat.

Interesantno je da su konsultanti za svoju Strategiju, koju je
prihvatila vlada, strategiju u kojoj ništa valjano nije pisalo, uzeli
2,3 miliona evra.
Ili 53.333 evra po jednoj stranici.
Toliko su svoje budalaštine naplatili konsultanti vlade.

Moj stručni tim nije bio plaćen.
Obećali su nam da će nas platiti.
Ali, opština nije imala novac za nas.

U našoj Strategiji smo dokazali da Bor ima budućnost još sto godina.
Sada su to američko-kanadski investitori potvrdili.

Ko će uzeti kajmak iz svih ovih poslova?

Chur, Švajcarska, 01.08.2015

3 KOMENTARI

  1. Od para RTB-a Bor,van onog dela koji se izdvajao iz ličnih dohodaka radnika,izgrađeno je sledeće:

    Srbija
    Fabrika kablova u Novom Sadu (Novkabel)
    Fabrika kablova u Zaječaru
    Fabrika kablova u Svetozarevu (Jagodina)
    Valjaonica bakra u Sevojnu. Bor je godišnje Sevojnu davao oko 30.000 tona bakra, na preradu. Deo od prodatih limova išao je Boru, ali Bor je sve to mogao da proda u inostranstvo i da uzme deset puta više novca!!
    Topionica cinka i olova u Trepči
    Jugoslovensko dramsko pozorište u Beogradu.Na ulazu je postojala pozlaćena tabla na kojoj se navode imena firmi koje su učestvovale u njegovoj izgradnji, a na drugom mestu je RTB-Bor. Ne znam da li te table i dalje ima,ili je sklonjena posle požara?
    Oko 70km autoputa Beograd-Niš
    Put Paraćin-Zaječar, sa delom prema Boru
    Deo bolnice u Zaječaru
    Prugu prema Majdanpeku i Beogradu, sa jedne strane,i prema Zaječaru sa druge strane. Rudnici bakra (RBB) su sami finansirali most kod Cerova.
    Deo pruge Beograd-Bar.
    SEVER-Subotica (deo).
    Cela infrastrukturu, sa žičarama, na Kopaoniku
    Od para RTB-a Bor finasiran je deo izgradnje SARTIDA
    Hidroelektrane ĐERDAP.Ovde postoji jedan podatak koji zvuči neverovatno!Da bi se izgradila hidrocentrala RTB je morao da podigne i inostrane kredite kojima je isplatio svoj deo, ali i deo koji su na sebe preuzele druge firme iz bivše SFRJ. Naravno, sve je vratio RTB, dok su se ostali izvukli.“Solidarno“, nema šta!
    Prenosna elektro-mreža od Đerdapa, preko Bora do Niša (preko Zaječara-prvi krak, na osnovu čega je Zaječar i postao centar za distribuciju električne energije, bez ikakvog osnova; centar je trebao da bude Bor, i po pravdi i po logici) i drugi krak preko Crnog Vrha prema Požarevcu.
    SAVA-Centar u Beogradu.
    Hram Svetog Save u Beogradu
    @Svenja:Šta misliš,da li je krst na hramu napravljen od Zaječarskog piva ili Borskog zlata?
    Ibarski rudnici-Doljevac.
    Fabrika veštačkih đubriva u Prahovu.
    Pristanište u Prahovu, koje se i sada koristi za dovoz koncentrata.
    Zgrada ENORGOPROJEKTA u Beogradu.
    FOM (Fabrika obojenih metala)-Prokuplje.
    Beogradski sajam.
    Pogon za proizvodnju sumporne kiseline u ZORKI-Šabac.
    Čelična konstrukcija mosta GAZELA.
    E sad dolazimo na period teških sankcija!
    1994. godine, januara meseca, „deda Avram“ je uveo novi dinar koji je imao pokriće u Borskom zlatu. Da nije bilo Borskog zlata, cela Srbija bi „pasla travu“ i pila Zaječarsko pivo… Novi dinar je zahvaljujući Borskom zlatu bio relativno konvertibilan. Konvertibilnost novca se nije dobila „zahvaljujući“ zaječarskom pivu ili mleku, ili nameštaju iz SIMPA. Zna se šta se čuva u trezorima banaka. Uostalom, matematika je i tu jasna: ako je RTB u to vreme proizvodio bakar po ceni od samo 3.000$/toni, a proizvodio oko 8.000 tona bakra mesečno (plus zlato i ostalo), što iznosi oko 24 miliona dolara, a sa zlatom i preko 26 miliona dolara. Plate su nam bile kao i svima u Srbiji: oko 10 maraka, ili 5 dolara. Ako smo imali oko 15.000 zapošljenih, to iznosi oko 75.000$. Neka na ostale stavke ode oko 5 miliona dolara, postavlja se pitanje, gde je otišlo ostalih 21 milion dolara? Da smo bili sebični i da gledamo samo sebe, mogli smo da imamo plate od po 1.000$, i da glumimo velike bogataše kao što to rade radnici u pivarama, duvanskoj industriji, fabrikama vode…
    Svenja,kaži mi samo ovo:šta misliš,sa kojim parama je finasiran „besplatan“ hleba, mleko, šećer, lekovi…, što je sve bilo dostupno i Zaječarcima?… Ko je za to davao čisto zlato? Zaječarska pivara!??
    @Svenja:Navedi mi samo jednog Zaječarca koji je sa vašeg Fakulteta za menadžment otišao u svet i postao stručnjak? Ni jedan! U RTB-je bilo više stručnjaka koji su mogli da rade bilo gde u svetu nego što Zaječar ima stanovnika.
    Infrastruktura Bora i Majdanpeka.
    VMA u Beogradu (deo).
    Vojno odmaralište na Tari.
    Nekoliko mostova srušenih u NATO bombardovanju.
    Kompleks na Crnom Vrhu (oko 30 miliona dolara je dao RTB).
    Slobina vila na Dubašnici, koja pripada MUP-u Srbije.
    Pare za sport.
    Verski objekti.
    Verujem da se ljudima već „zavrtelo u glavi“ od ovih cifara za Srbiju,ali treba da se spomene i ovo,da se ne zaboravi i radna akcija Crni Vrh 1945. godine kada je Borska omladina, golim rukama i sekirama u zimskim uslovima, sekla drva za Beogradske bolnice. Zato se najmanje jedna ulica u Beogradu zove Borska ulica. Naravno i to je bilo na dobrovoljnoj bazi i bez dinara naknade. U toj akciji učestvovala su i deca od 12-13 godina, a na sreću i danas su neki od njih živi. Film „Osvajanje slobode“, Zdravka Šotre o tome govori.

    Slovenija
    ZLATARNA-Celje.
    Rudnik VELENJE.

    Hrvatska
    Odmaralište u Orebiću.
    Odmarilište u Vodicama
    Odmaralište u Omišu.
    Deo autoputa Beograd-Zagreb.
    Železara u Sisku.. Sa parama koje smo tu uložili, mogli smo da otvorimo još jedan rudnik u Boru!

    BIH
    Železara u Zenici. RTB Bor je učestvovao sa preko 60% kapitala.
    Deo odmarališta u Neumu.
    Dve fabrike u Travniku i Banja Luci (trenutno mi nepoznata imena).
    ENERGOINVEST iz Sarajeva, sa kojima smo zajedno radili u Burmi i Iranu. Tu smo ih „šlepovali“ iz političkih razloga.
    Izgradnja žičara na Jahorini i Bjelasici kao i centra ZETRA za zimske olimpiske igre u Sarajevu 1984. godine! Ovo znam sigurno,jer je tamo jedan moj dobar prijatelj bio učesnik radne akcije 1981. godine u Sarajevu i tamo služio vojsku 1982. godine.

    Crna Gora
    Deo kompleksa Slovenska plaža.
    Stambeni kompleks u Baru.
    Porodične kuće u Baru.
    Dva hotela u Sutomoru (delimično učešće).

    Makedonija
    Izgradnja kombinata FENI. Institut je finansirao projekat i puštanje u rad, a RTB-opremu.
    RTB Bor je otvorio rudnik bakra Leče, a neko to zove i Lece.
    RTB Bor je izgradio hotel Orce Nikolov u Ohridu.
    RTB Bor je delom finansirao i izgradnju rafinerije nafte u Skoplju

    Inostranstvo
    Od para RTB-a Bor je kupljeno predstavničtvo u Cirihu.
    Od para RTB-a Bor je kupljeno predstavništvo u Londonu.
    Od para RTB-a Bor je kupljeno predstavništvo u Moskvi.

    Ne znam kome su ta predsedništva pripala posle raspada SFRJ, ali znam da RTB-u Bor nisu sigurno! Mislim da su to sve pod svoje uzele ambasade. Ali ne znam čije…!
    Da napomenem još jednom:ovo sve što sam navodio gore,finansirano je direktno parama iz prihoda RTB-a Bor,koje nemaju veze sa izdvajanjem para iz ličnog dohodka radnika RTB-a Bor!
    Ovde se još moraju naznačiti i količine plemenitih metala koje je RTB dao raznim firmama na uslugu, a koje nikada nisu vraćene! Npr. platina za Kutinu u Hrvatskoj, zlato iz Bora i Majdanpeka za Zlatarnu-Celje, platina za Pančevačku rafineriju, platina za Subotičku azotaru, itd. Te cifre su veće od nekoliko desetina miliona dolara.

    • Tema je bila šta je izgrađeno od lično zarađenog novca firme. Što se lopovluka tiče, bilo ga je oduvek uostalom kao i svuda. Mnogo je bilo pljački vezanih za RTB, izdvojio bih ovaj put samo Šainovića koji je ojadio RTB BOR u zlatnim polugama, platini, paladijumu, doveo RTB Bor do ivice katančenja, umalo. Da banalizujem,…. do te mere da radnici u periodu od ’96-’05 nisu imali HTZ opremu nego su na posao u rudniku radili u pirotskim opankama, svašta smo preživeli, valjda ćemo i ove. Do čitanja pozdrav. 🙂