Beogradski ekonomisti Mladen Kovačević i Branko Dragaš o inicijativi iz Mastrihta za Republiku
-To usaglašavanje carinskih stopa bilo je kao da usklađujete boju cipela i čarapa dok vas boli zub. Umjesto da odete kod zubara, vi frizirate stvari i bavite se marginom, kaže Dragaš za Republiku.
Savjetnik Instituta za međunarodnu politiku u privredi dr Mladen Kovačević kaže za Republiku da će u predstojećem međusobnom približavanju Srbije i Crne Gore, Evropska unija nastojati da „minimizira značaj međusobnih razlika dvije članice, kako bi im olakšala zajednički put u Evropu“. Pošto Srbija i Crna Gora imaju toliko različite interese, kaže on, bilo je teško zamislivo da ih je u dogledno vrijeme moguće uskladiti.
– Dalje snižavanje carinskih stopa u Srbiji za neke strateške proizvode bilo je ekonomski iracionalno i pogubno. Ali, ideja koja je ovih dana potekla iz Mastrihta, ne znači da će Ervopska unija potpuno odustati od nastojanja da se ekonomski odnosi dvije članice harmonizuju. To će se dogoditi, ali postepeno, kazao je Kovačević.
– Kad jednog dana uđemo u Evrpsku uniju, moramo imati jedinstvene stope i carinski sistem. Srbija će morati da snižava svoje carinske stope, a Eropska unija će preporučiti dinamiku usklađivanja tih stopa i libelarizacije uvoza. Problem je samo tempa, jer su i Crna Gora i Srbija pretjerale s liberalizacijom uvoza nekih prozvoda, a Srbija zbog te harmonizacije, preko noći, prepolovila je svoje carinske stope, objašnjava on.
Zbog ustupaka koje je Srbija na svoju štetu učinila, Kovačević očekuje od ministra finansija Mlađana Dinkića, da u najskorije vrijeme otpočne korekciju nekih stopa naviše, prije svega, za one prozvode čije su stope smanjene prošle godine zbog usklađivanja sa Crnom Gorom. Ali i naniže, jer Srbija je, kaže, morala zbog Crne Gore da podigne carinske stope za neke proizvode, kako bi se prilagodila izvoznim stopama proizvoda Željezare u Nikšiću. Tako je stvorena apsurdna situacija da su carinske stope za uvoz reprodukcionog materijala vrlo visoke, dok su stope za uvoz finalnih prozvoda, u koje se ugrađuju ti materijali, vrlo niske. Isto to važi i za prozvode Aluminijumskog kombinata, iako je u svim razvijenim zemljama situacija upravo obrnuta, kaže Kovačević.
Crna Gora, po njegovom mišljenju, nije učinila neke veće ustupke pa, kaže, nema razloga da sada ispravlja svoje carinske stope.
Kad je riječ o liberaciji uvoza, po Kovačeviću, i među crnogorskim ekonomistima sve više preovladava mišljenje da je Crna Gora neracionalno liberalizovala uvoz, posebno poljoprivrednih prozvoda.
– Tako je crnogorska poljoprivreda platila visoku cijenu tog enormog uvoza iz inostranstva. Od vina iz Makedonije do šećera iz Evropske unije, ti uvozni proizvodi često su subvencionisani, a prozvodnja i izvoz finasijski potpomagani, navodi Kovačević. Zbog toga su cijene tih proizvoda niske, i otuda nerentabilnost usklađivanja carina poljoprivrednih proizvoda sa Srbijom. Jer, čak i kada se poljoprivredni prozvod iz uvoza optereti transportnim i ostalim troškovima, još uvijek je na crnogorskom tržištu jeftiniji od domaćeg.
Nešto radikalniji u svojim viđenjima je beogradski ekonimista Branko Dragaš. Dosadašnje napore u harmonizaciji dva sistema i usaglašavanju carina, na kojim je u protekle dvije godine insistirala Evropska unija, tumači kao pucanj u prazno.
-To usaglašavanje carinskih stopa bilo je kao da usklađujete boju cipela i čarapa dok vas boli zub. Umjesto da odete kod zubara, vi frizirate stvari i bavite se marginom, kaže Dragaš za Republiku.
On smatra da je 2005. godina razdruživanja, a najnovija poruka iz Mastrihta samo prelazna faza rješenja.
Govoreći o sukseciji, on kaže ističe da ne očekuje natezanja oko međusobnog prebijanja dugova i da su računice jasne pošto već funkcionešemo u dvolalutnom sistemu. Taj proces neće usloviti ni pad prometa između država članica.
– Ostaćemo braća, ali nam novčanici nijesu pobratimi, zaključio je Dragaš.
Svetlana Nikolić
Republika Podgorica
